Parlamentarna većina traži da Đukanović opozove odluku koja vodi ka izborima

Odluka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da ne dodijeli mandat za sastavljanje nove Vlade Miodragu Lekiću na predlog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA , za direktoricu Centra za građansko obrazovanje Daliborku Uljarević je očekivana i ima najmanje dva utemeljenja u Ustavu.

"Grupacija koja je predložila mandatara nije obavila konsultacije sa Đukanovićem. Ustav propisuje konsultacije. A drugo je Đukanovićeva izražena skepsa da će ta grupacija održati Crnu Goru na evroatlantskom putu", kaže Uljarević.

Osim što je odbio da mandat povjeri Lekiću, Đukanović je Skupštini Crne Gore uputio i zahtjev za skraćenje mandata aktuelnom sazivu.

Ukoliko većina od najmanje 41 poslanika u Skupštini, koja ima 81 poslanika, izglasa skraćenje mandata, predsjednik države mora istog dana da raspiše parlamentarne izbore.

Zašto je Đukanović odbio da da mandat Lekiću ?

U obrazloženju iz kabineta predsjednika je rečeno, da Đukanović nije mogao da prihvati da Miodragu Lekiću povjeri mandat za sastav nove Vlade jer se nisu stekli neophodni uslovi.

"Javnost je od strane pojedinih predstavnika partija koji su učestvovali u konstituisanju tog predloga obaviještena da je on dobio samo verbalnu podršku i da potpise podrške nijesu dali poslanici URA, SNP i CIVIS", saopšteno je iz kabineta predsjednika.

Stranke parlamentarne većine predvođene proruskim Demokratskim frontom (DF), Demokratama i Građanskim pokretom URA, predložile su Lekića za mandatara za sastav nove Vlade.

Uz prijedlog nijesu dostavili potpise najmanje 41 poslanika, čime bi pokazali da Lekić ima neophodnu podršku u parlamentu već su Đukanovića pismom obavijestile o dogovoru.

Prethodno su ignorisale poziv predsjednika države, koji ih je shodno Ustavu, pozvao na konsultacije o novom mandataru.

Reakcije na Đukanovićevu odluku

Nakon Đukanovićeve odluke, parlamentarna većina je naknadno prikupila potpise za kandidaturu Miodraga Lekića za mandatara i dostavila ih Đukanoviću.

Činjenicu da su nakon Đukanovićeve odluke poslanici Abazovićeve koalicije URA potpisali podršku Lekiću predsjednik Demokrata Aleksa Bečić je ocijenio potezom koji vrijeđa inteligenciju:

"Zaključite gdje vodi i do kakvih posljedica politika konstantnog ucjenjivanja, blefiranja i odbijanja da potpišete ono što kažete", rekao je Bečić i konstatovao da Đukanović nije imao ustavnih smetnji da dodijeli mandat Lekiću.

Parlamentarna većina je zatražila od predsjednika Crne Gore da promijeni odluku i povjeri Lekiću mandat.

Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić je optužio Đukanovića da je "pokušao državni udar" i uputio zahtjev da povuče predlog za skraćenje mandata Skupštini.

Uz to predstavnici tri koalicije su najavili da će glasati protiv Đukanovićevog predloga o skraćenju mandata u Skupštini Crne Gore.

Iz Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) su ocijenili da su novi izbori najpravednije rješenje, nakon dva neuspjela eksperimenta kako nazivaju dvije prethodne vlade, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, koje su formirane i oborene nakon izbora avgusta 2020. kada je DPS izgubila vlast.

I predsjednik Socijaldemokrata Damir Šehović smatra da su izbori jedino rješenje, za izlazak iz najveće političke krize u kojoj se Crna Gora našla, kako je rekao, zahvaljujući nesposobnoj vlasti u protekle dvije godine.

Đukanović nije vidio stabilnu Vladu

Tokom čak osam sastanaka, predstavnici proruskog DF, Demokrata i Građanskog pokreta Ura, pregovarali su o formiranju nove Vlade i obnavljanju savezništva iz avgusta 2020. kada su osvojili vlast i Đukanovićevu Demokratsku partiju socijalista (DPS) nakon tri decenije poslali u opoziciju.

Vladi koju su nakon tih izbora formirali 14 mjeseci kasnije izglasano je nepovjerenje.

Nakon toga, podrškom Đukanovićevog DPS-a, izbrana je nova manjinska Vlada premijera Dritana Abazovića, sastavljena dominatno od kadrova njegovog pokreta URA i prosrpske Socijalističke narodne partije, no i njoj je nakon tri mjeseca izglasano nepovjerenje. Od tada funkcioniše u takozvanom tehničkom mandatu.

Đukanović je podsjetio da, lideri koalicije koji su tvrdili da imaju većinu, nijesu priložili potpise većine poslanika:

"Nijesam stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu".

Posebno na bezbjednosnom, dodao je Đukanović, ukazavši da kriza u Evropi izazvana agresijom Rusije na Ukrajinu ima nesumnjive implikacije na bezbjednost Zapadnog Balkana.

Jednoglasno za Lekića, problem podjele resora

Negativna odluka Đukanovića o novom mandataru za sastav treće Vlade od parlamentarnih izbora 2020. godine dolazi u trenutku trajuće političke i najavljene ekonomske krize u Crnoj Gori.

Na pitanje da li očekuje političku nestabilnost Uljarević navodi da je nestabilnost prisutna dugo i da poprima zabrinjavajuće razmjere. Ona ukazuje da su donosioci odluka fokusirani na pripremu za vanredne parlamentane izbore:

"To smo vidjeli u pregovorima tri koalicije. Pregovore vodili sa pozicija i uz narativ koji im koristi za izbornu kampanju. Mislim da su sve partije bile svjesne da ulazimo u parlamentarne izbore, jer su nastavili sa stranačkim obračunima čim su poslali predlog o mandataru predsjedniku države".

Iako su dogovorile da kandiduju Miodraga Lekića za mandatara, stranke parlamentarne većine nijesu postigle potpuni dogovor o podjeli resora, odnosno 20 ministarskih mjesta.

Na ministarska mjesta pretendovalo je 11 političkih partija koje čine vladajuću većinu a koje su podijeljene u tri tabora.

Jedan čine partije oko Demokratskog fronta, drugi oko Demokrata dok su u trećem pokret URA i prospska Socijalistička narodna partija. Ne zna se da li bi se stranke nacionalnih manjina uključile u novu vladu.

Načelno je bilo dogovoreno da stranke DF i Demokrata dobiju 10 ministarstava, a URA i Socijalistička narodna partija i eventualno manjinske nacionalne stranke preostalih deset što bi značilo da bi potencijalni premijer Miodrag Lekić imao takozvani "zlatni glas" prilikom odlučivanja na Vladi.

Međutim ovaj dogovor je došao pod znak pitanja jer je Abazović, koji je u službenoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, poručio da želi kontrolu nad bezbjednosnim sektorom i spoljnom politikom.

Đukanović za nove izbore

Skraćenje mandata Skupštini je za Đukanovića najoptimalnije rješenje u datoj političkoj situaciji i interesu svih građana jer otvara mogućnost organizovanja prijevremenih parlamentarnih izbora u što kraćem roku.

Đukanović je ocijenio da će to omogućiti izbor Vlade koja će djelovati u punom kapacitetu, s obzirom na brojne, političko-bezbjednosne izazove i ekonomski probleme sa kojima se Crna Gora suočava.

Đukanović je pozvao poslanike da u najkraćem roku izaberu nedostajuće članove Sudskog savjeta i sudije Ustavnog suda, kako bi se prevazišla institucionalna kriza u pravosudnom sistemu.

Od predviđenih sedmoro, Ustavni sud ima svega troje sudija, zbog čega je nemoguće obezbjediti kvorum za odlučivanje.

Ustavni sud je posljednja pravna instanca u državi koja rješava sporove u oblasti izbornog i drugih prava. Pravni stručnjaci smatraju da blokada Ustavnog suda dovodi u pitanje održavanje izbora.