Zapadne države upozoravaju da se ruska mobilizacija mora ozbiljno shvatiti
Ruski predsjednik Vladimir Putin u govoru 21. septembra najavio je djelimičnu mobilizaciju u zemlji. Putin je naredio prvu vojnu mobilizaciju Rusije nakon Drugog svjetskog rata, upozorivši Zapad da će Moskva odgovoriti svom silom svog golemog arsenala, ako nastavi s onim što je nazvao "nuklearnom ucjenom".
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je rekao da će Rusija odmah početi s mobilizacijom 300.000 rezervista. Naši ljudski resursi su ogromni i iznose 25 miliona ljudi, a ova mobilizacija predstavlja tek jedan posto potencijala, rekao je ruski ministar odbrane.
U rijetkom obraćanju naciji, predsjednik Putin je rekao da će neki rezervisti sada biti pozvani da se bore u Ukrajini. Rusija ima 25 miliona rezervista, sada će se pozvati 300.000 s borbenim iskustvom.
Rekao je kako je ovo nužan korak kako bi se osigurao teritorijalni integritet i zaštitili ljudi na teritorijima Ukrajine koje je okupirala Rusija.
Optužio je Zapad za nuklearnu ucjenu Rusije. Putin je rekao da Rusija ima "puno oružja za odgovor" i da on ne blefira.
Putin je optužio Zapad za "nuklearnu ucjenu" i ustvrdio, bez pružanja dokaza, da su "visoki predstavnici vodećih država NATO-a" navodno davali izjave "o mogućnosti upotrebe nuklearnog oružja za masovno uništenje protiv Rusije".
EU: Signal da Putina ne zanima mir
Portparol Evropske unije (EU), Peter Stano je ocijenio da je govor ruskog predsjednika Vladimira Putina dokaz da njega ne zanima mir.
"Njega zanimaju rat i eskalacija. Ovo je još jedan znak njegovog očaja kako se odvija agresija na Ukrajinu. Ovo je jasan signal cijeloj međunarodnoj zajednici da je on (Putin) zainteresovan samo za dalju eskalaciju i da ide dalje koristeći svoj razorni rat. On ne želi da doprinese rješavanju krize, već da ovu krizu produbi i nastavi sa svojim ratom", izjavio je Stano na konferenciji za novinare.
Ovo je prva reakcija EU na odluku ruskog predsjednika da pokrene mobilizaciju kao odgovor na nedavni uspjeh ukrajinske vojske.
Čelnici evropskih institucija se još nisu oglasili povodom Putinovog govora. Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, predsjednik Evropskog savjeta Charles Michel kao i šef evropske diplomatije Josep Borell se nalaze u New Yorku gde učestvuju zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija.
"Pogrešan korak Rusije"
Govor ruskog predsjednika Vladimira Putina u srijedu (21. septembar) predstavlja zabrinjavajuću eskalaciju i prijetnje koje je izrekao moraju se shvatiti ozbiljno, rekla je britanska ministarka vanjskih poslova Gillian Keegan za Sky News.
"Jasno je da je to nešto što bismo trebali shvatiti vrlo ozbiljno jer, znate, mi nemamo kontrolu, nisam sigurna da ni on ima kontrolu, stvarno. Ovo je očito eskalacija", rekla je Keegan.
Britanski ministar odbrane Ben Wallace opisao je Putinovu objavu mobilizacije kao "priznanje da njegova invazija ne uspijeva".
"On i njegov ministar odbrane poslali su desetine hiljada svojih građana u smrt, loše opremljenih i loše vođenih", rekao je Wallace u izjavi. "Nikakve prijetnje i propaganda ne mogu sakriti činjenicu da Ukrajina pobjeđuje u ovom ratu, međunarodna zajednica je ujedinjena, a Rusija postaje globalni parija."
Putin je u svom govoru ponovio da je njegov cilj bio "osloboditi" industrijsko središte Donbasa u istočnoj Ukrajini i da se većina ljudi u regiji ne želi vratiti pod ono što je nazvao "jarmom" Ukrajine.
Njemački vicekalncelar Robert Habeck je rekao je da je to "još jedan loš i pogrešan korak Rusije, o kojem ćemo naravno razgovarati i politički se konsultovati kako odgovoriti".
"Djelimična mobilizacija koju je proglasio Vladimir Putin pokušaj je daljnje eskalacije rata koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine i to je dodatni dokaz da je Rusija jedini agresor", rekao je češki premijer Petr Fila.
"Potrebno je pomoći Ukrajini, a u našem vlastitom interesu moramo nastaviti s tim", dodao je Fila.
Rusija će pokušati uništiti Ukrajinu i promijeniti njene granice, rekao je u srijedu poljski premijer Mateusz Morawiecki komentirarišući djelimičnu mobilizaciju koju je najavila Moskva.
"Učinićemo sve što možemo s našim saveznicima kako bi NATO još više podržao Ukrajinu kako bi se mogla braniti", rekao je Morawiecki, pozivajući zapadne saveznike na veću pomoć Kijevu.
Finska pomno prati situaciju u susjednoj Rusiji nakon naredbe predsjednika Vladimira Putina o vojnoj mobilizaciji, rekao je u srijedu ministar odbrane te nordijske zemlje.
"Što se tiče finskog okruženja, mogu reći da je vojna situacija stabilna i mirna", rekao je ministar odbrane Antti Kaikkonen. "Naše odbrambene snage su dobro pripremljene i situacija se pomno prati."
Holandski premijer Mark Rutte rekao je da je Putinova naredba o mobilizaciji znak panike u Kremlju koju ne treba shvatiti kao direktnu prijetnju potpunim ratom sa Zapadom.
"Mobilizacija, pozivanje na referendume u Donjecku, sve je to znak panike. Njegovu retoriku o nuklearnom oružju smo čuli mnogo puta prije, i to nas ostavlja hladnima", rekao je Rutte za holandsku televiziju NOS.
Navaljni iz zatvora poručio da mobilizacija vodi ka "velikoj tragediji"
Zatvoreni kritičar Kremlja, ruski opozicioni političar Aleksej Navaljni rekao je da će najava djelimične mobilizacije voditi ka "velikoj tragediji". Navaljni je ovo rekao u video izjavi tokom jednog od svojih sudskih procesa.
"Ovo će rezultirati velikom tragedijom, mnogim smrtima... kako bi zadržao svoju ličnu vlast, Putin je otišao u susjednu zemlju, tamo ubio ljude i sada šalje ogroman broj ruskih građana u ovaj rat", rekao je Navalni, pojavivši se na sudu putem video veze.
Osuda Zapada zbog referenduma u četiri okupirane regije na istoku Ukrajine
Zapadne zemlje osudile su planove Moskve da održi hitne referendume u dijelovima Ukrajine koji su trenutno pod kontrolom Rusije. Referendumi, koji se očekuju od prvih mjeseci rata u Ukrajini, počeće 23. septembra u regijama Lugansk, Herson, Zaporožje i Donjeck.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da Washington "nedvosmisleno" odbija sve takve referendume, dok su njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron upotrijebili riječ "prevara" kako bi opisali planiranu akciju.
"Ovo nema pravni status", rekao je Macron 20. septembra prije obraćanja Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku. "Sama ideja o organizovanju referenduma na područjima koja su prošla rat... znak je cinizma."
"Vrlo je jasno da se ti lažni referendumi ne mogu prihvatiti i da nisu obuhvaćeni međunarodnim pravom", rekao je Scholz novinarima dok je učestvovao na Generalnoj skupštini UN-a.
Kanadski premijer Justin Trudeau takođe je osudio planirane ruske referendume, rekavši da ih Kanada nikada neće priznati.
"Ovo je očito kršenje međunarodnog prava. To je daljnja eskalacija rata. I to je neprihvatljivo", napisao je Trudeau na Twitteru.
Kina pozvala na dijalog svih strana
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je sve strane da se uključe u dijalog i konsultacije i pronađu način za rješavanje sigurnosnih problema nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio Zapad na ono što je opisao kao "nuklearnu ucjenu".
Kineski stav o Ukrajini je dosljedan i jasan, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin na redovnom brifingu za medije u srijedu, 21. septembra.
Izvor: Reuters, BBC, AP