Predstavnički dom Kongresa SAD-a usvojio prijedlog zakona za kažnjavanje podrivanja Dejtona

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je 21. septembra Prijedlog zakona o odvraćanju od destabilizirajućih radnji u Bosni i Hercegovini (BiH), kojim se potvrđuje američka podrška Dejtonskom mirovnom sporazumu, te uvode sankcije onima koji budu radili protiv njega.

Američke kongresmenke Ann Wagner i Susan Wild su u julu predstavile Prijedlog zakona kojim je, kroz sankcionisanje, previđena podrška Dejtonskom sporazumu.

"Bosanci i Hercegovci trpe zbog direktnih postupaka političara koji bezobzirno šire podjele u BiH, često uz punu podršku Rusije. Ovaj zakon će zaštititi Dejtonski sporazum, sačuvati decenije napretka nakon užasnog rata i poslati jasnu poruku da Sjedinjene Države podržavaju mirnu, ujedinjenu i sigurniju BiH", izjavila je kongresmenka Ann Wagner, koja je predložila Zakon u Predstavničkom domu.

"Nadam se da će Senat poduzeti hitne mjere za usvajanje ovog zakona kako bismo mogli pomoći Bosancima i Hercegovcima da spriječe opasnu političku krizu", istakla je Wagner.

SPECIJALI RSE: Sve karte Daytona | Tajne Daytona | U prvom redu daytonske historije

Wagner je takođe rekla da je imala veliku podršku bosanskohercegovačke dijaspore iz St. Louisa s kojom je blisko sarađivala prilikom sačinjavanja Prijedloga zakona.

Kongresmenka Susan Wild je ranije poručila da je od ključne važnosti da Sjedinjene Države podrže napore naroda BiH da "zaštite svoj teško stečeni mir i izgrade demokraciju".

Poziv BiH da provede presude Suda u Strazburu

Predloženi akt također poziva BiH da provede presude Evropskog suda za ljudska prava, koje zahtijevaju ukidanje etničke diskriminacije pri izboru u pojedine instance vlasti u BiH.

"Konstruktivan pristup može pomoći u stvaranju mogućnosti, uključenosti i stabilnosti u cijeloj regiji, i za generacije koje dolaze", navela je Wild.

Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu“Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, "Šlaku" i “Pudarić”.

BiH su naložene izmjene Ustava BiH, pošto se prema postojećem, na za člana Predsjedništva bih mogu kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda i to Bošnjak i Hrvat isključivo iz entiteta Federacija BiH i Srbin isključivo iz entiteta Republika Srpska.

Drugi "nekonstitutivni narodi" (npr. Jevreji i Romi), kao i građani koji se ne žele nacionalno izjasniti ne mogu se kandidirati niti za delegate u državnom Domu naroda Parlamenta BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Komšić i Turković pozdravili potez američkog kongresa

Odluku Predstavničkog doma američkog Kongresa pozdravio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić. On je istaknuo da je osobito važno što je fokus na "provođenju pet presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazburu".

"A ne na presudu 'Ljubić' koja je implementirana. Zato se i ne pominje, a što godinama tvrdimo. To isto govorili smo i tokom pregovora oko izmjena izbornog zakona, i ovakav zakon u konačnici najbolje pokazuje to da se naša politika dosljedno drži demokratskih standarda, ne gubeći strpljenje i vjeru u to da će to biti prepoznato od naših prijatelja", kazao je Komšić.

Presudom Ustavnog suda BiH, u predmetu "Božo Ljubić", 2016. godine ukinute su odredbe Izbornog zakona prema kojem se svakom narodu daje jedno izborno mjesto iz svakog od deset kantona, ali i dio koji govori o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković izjavila je da je usvajanje zakonskog prijedloga u Predstavničkom domu Kongresa SAD još jedna potvrda američke podrške BiH.

"Ključne poruke su jačanje države, njene funkcionalnosti, reforme u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, sankcioniranje korupcije i podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovo je vjetar u leđa borbi za kandidatski status BiH za Evropsku uniju i napredak ka NATO-u", objavila je Turković na Facebooku.

Američko Ministarstvo finansija objavilo je 5. januara proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je među ostalima obuhvaćen i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće političke partije u entitetu Republika Srpska (RS).

"Destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaji urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, motivisani vlastitim interesom, ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine i cijele regije", saopštio je tada podsekretar američkog ministra trezora za terorizam i finansijske obavještajne službe Brian E. Nelson.

SAD je na listu sankcionisanih dodao i ministra zdravlja i socijalne zaštite entiteta RS-a Alena Šeranića (SNSD) i predsjednika entiteta Federacija BiH Marinka Čavaru (HDZ BiH).

Oni su sankcionisani, između ostalog, jer nastoje promicati secesiju entiteta RS, tako što podrivaju ovlasti državnih institucija BiH, kao i zbog toga šti su slijedili etnonacionalističke i političke agende nauštrb demokratskih institucija i građana BiH.