Ustavni sud BiH stavio van snage Zakon o nepokretnoj imovini RS

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) je stavio van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske (RS), na sjednici održanoj u Sarajevu 22. septembra.

Krovni pravosudni organ BiH je odlučivao na osnovu zahtjeva šest delegata Doma naroda bh. parlamenta.

U svojoj odluci objavljenoj nakon 130. plenarne sjednice, sud navodi da ovaj bh. entitet "nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona", jer se radi o nadležnosti BiH – te su, kako kažu, ponovili svoje stajalište iz ranijih odluka.

Upozoravaju da pitanje državne imovine još nije riješeno te da postoji istinska nužnost da BiH "to pitanje riješi što je prije moguće".

Šta reguliše sporni zakon?

Prema zakonskom rješenju koje je usvojeno na sjednici entitetskog parlamenta 10. februara, na RS (jedan od dva bh. entiteta) bi bila upisana nepokretna imovina koju koriste institucije RS, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe koje je osnovala RS, gradovi ili opštine.

Zakon je trebao da stupi na snagu 13. aprila, ali je dan ranije visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit suspendovao zakon i donio odluku da se ne provodi do odluke Ustavnog suda.

Uprkos tome, u nekoliko opština je tokom jula za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno da upisuju državnu imovinu na ime RS.

Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005, koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun.

Prema tom Zakonu, sva nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu sporazuma o sukcesiji, kao i ona kojom je upravljala BiH kao republika u sastavu bivše Jugoslavije, vodi se kao državna.

Zakon će biti na snazi dok u parlamentu BiH ne bude usvojen novi koji utvrđuje koja imovina pripada kojem nivou vlasti – ali tog zakona još nema.

Savjet za implementaciju mira u BiH je 2004. tražio od države da dođe do trajnog rješenja za ovo pitanje.

Tada je formirana Komisija za državnu imovinu, čiji je zadatak bio da utvrdi koliko imovine ima i kako će se dijeliti između različitih nivoa vlasti.

Završni izvještaj Popisa državne imovine u BiH je sačinjen 2009. godine, te dostavljen vladama entiteta i Brčko Distrikta.

Prema njemu u BiH postoji 1.000 jedinica državne imovine, od čega je više od pola u Federaciji BiH.

RS je do sada četiri puta zakonski pokušala da reguliše pitanje državne imovine – a ti zakoni su u cijelosti, ili bar njihovi dijelovi, oboreni na Ustavnom sudu.

Sud je svaki put naveo da je ova imovina isključiva nadležnost BiH.