U Bugarskoj glasanje na četvrtim izborima za manje od dvije godine
U Bugarskoj se 2. oktobra održava glasanje na četvrtim parlamentarnim izborima u manje od dvije godine, a glavna tema pred dolazak zime je skok cijena kao posljedica rata u Ukrajini.
Glasačka mjesta otvorena su u 7.00 po lokalnom vremenu (6.00 po srednjoevropskom) i bit će zatvorena u 20.00, kada se očekuje i objava prvih izlaznih anketa, prenosi AFP.
Na izborima se očekuje mala izlaznost zbog zamora i razočaranja građana političkim sistemom, a veći broj poslaničkih mjesta mogli bi da dobiju populisti i proruske grupe.
Prema nedavnom istraživanju koje je proveo Gallup international, GERB Bojka Borisova osvojit će 25,9 posto glasova, a na drugom mjestu će završiti njen glavni rival, partija Nastavljamo promjene Kirila Petkova, sa 19,2 posto glasova, prenosi AP.
Prijevremeni izbori su raspisani nakon što je koaliciji pod vodstvom prozapadnog premijera Kirila Petkova izglasano nepovjerenje u junu.
Petkov je tvrdio da je Moskva koristila taktike "hibridnog rata" da bi oborila njegovu vladu, nakon što je odbio da plaća gas u rubljama i naredio protjerivanje 70 ruskih diplomata iz Bugarske.
Najnovija istraživanja javnog mnijenja ukazuju da bi do sedam partija moglo da pređe izborni cenzus od četiri posto.
Iako je partija GERB bivšeg premijera Bojka Borisova izgubila podršku na prethodnim izborima, sada se očekuje da će dobiti najviše glasova.
Prema ocjeni analitičara, birači nisu voljni da prihvate promjenu u vrijeme krize i skloniji su da glasaju za partiju koja im je poznata.
Ipak, procjenjuje da partija Bojka Borisova neće dobiti dovoljno glasova da sama formira vladu, a šanse da napravi koaliciju su male jer je gotovo sve druge stranke krive za korupciju.
Borisov vjeruje da će GERB ubjedljivo pobijediti na izborima. Petkov je takođe uvjeren da će njegova partija dobro proći na izborima.
Rat u Ukrajini je bio jedna od glavnih tema izborne kampanje.
Proruska partija Preporod, čiji je lider Kostadin Kostadinov pozvao na "punu neutralnost" Bugarske u ukrajinskom ratu, dobit će više od 11 posto glasova, u odnosu na 4,9 posto na prethodnim izborima, pokazuju ankete.
Zbog dubokih podjela između najvećih partija gotovo je nemoguće formirati održivu koalicionu vladu, što bi produžilo političku krizu i dodatno pogoršalo ekonomsku situaciju u najsiromašnijoj članici EU, ocjenjuje AP.