Documenta: Zločin u Glinskom Novom Selu i nakon 31 godinu nekažnjen
Centar za suočavanje s prošlošću Documenta upozorio je povodom obljetnice zločina nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima u Glinskom Novom Selu 1991. godine da nitko nije odgovarao za taj ratni zločin u kojem su ubijene najmanje 32 osobe, a da većina žrtava nije ni ekshumirana i identificirana.
Od petnaestak optuženih, svega je jedan dostupan hrvatskom pravosuđu.
"I ovaj zločin nažalost je primjer sporosti u procesuiranju ratnih zločina, kojoj uvelike doprinosi nesuradnja među zemljama regije, zahvaljujući kojoj su i okrivljenici i mogući svjedoci često nedostupni pravosuđu pojedinih zemalja, kao što ostaju nedostupne i informacije koje bi pomogle rasvjetljavanju ratnih događanja", navodi Documenta u priopćenju.
Documenta podsjeća da su pripadnici TO i srpskih paravojnih postrojbi od sredine 1991. godine počeli upadati u većinski hrvatska sela glinskoga kraja, oko 55 kilometara južno od Zagreba. Ubijani su i civili i ratni zarobljenici, te se provodilo kampanju rušenja i spaljivanja civilnih objekata te protjerivanja preživjelog nesrpskog stanovništva.
"U jednome od tih mjesta, Glinskom Novom Selu, tako su u dva navrata tokom listopada ubijeni svi stanovnici koji nisu bili pobjegli. Još uvijek nisu sasvim razjašnjeni detalji zločina, no koliko je poznato, prvi upad u selo zbio se 3. 10. 1991., kad je ubijena trećina stanovništva; ostali su ubijeni 16. listopada, kad su žene zatvorene u drvenu zgradu na koju je ispaljen projektil iz zolje, dok su muškarci strijeljani", opisuje se u priopćenju.
Ubijene su najmanje 32 osobe, od toga njih tri četvrtine bili su civili.
Documenta upozorava da se pred hrvatskim sudovima za zločin u Glinskom Novom Selu vode dva postupka, od kojih još nijedan nije urodio presudom.
U postupku koji se u odsutnosti vodi na Županijskome sudu u Zagrebu protiv Dušana Jovića, Mile Paspalja, Vlade Čupovića, Marka Vrcelja i Josipa Kovačevića (koji je u međuvremenu umro) optuženike se među ostalim tereti za planiranje napada na ta sela, zlostavljanje ratnih zarobljenika u logoru KPD Glina, davanje naredbe da se provede napad protiv pretežno hrvatskih sela između rijeka Gline i Kupe te usmrćivanje stanovnika tih sela.
Tereti ih se i za spaljivanje Donjeg i Gornjeg Viduševca te Donjeg i Gornjeg Selkovca, kao i nepoduzimanje mjera da se spriječi zločine koje su počinili podčinjeni optuženih.
U drugom postupku pred istim sudom vodi se postupak protiv 11 optuženika (od kojih je samo jedan, Mile Paspalj uhićen 2015 i dostupan hrvatskom pravosuđu) za ratni zločin protiv civilnog stanovništva – ubojstvo 31 stanovnika Novog Sela Glinskog.
"Ta sporost ne znači samo odlaganje pravde i zadovoljštine za rodbinu žrtava, već i nepovratno propuštenu priliku – ne samo za pravdu, jer je već nekoliko optuženika umrlo na slobodi, ne dočekavši presudu, već i za rasvjetljavanje okolnosti zločina, pa čak i pronalaženje ostataka žrtava. Neprocesuiranje ili sporo i neefikasno procesuiranje zločina k tomu je samo po sebi još jedan faktor koji društvu onemogućava da se s njima suoči te ih ostavi u prošlosti, već čini da teret nerazriješene prošlosti oblikuje i današnje odnose", zaključuje se u priopćenju Documente.