Pare crnogorskih građana za škole SPC
Cjelokupna procedura licenciranja i finasiranja za dvije privatne vjerske škole mitropolije Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori su prekršene, ocjenjuju u Centru za građansko obrazovanje (CGO) povodom odluke Vlade u tehničkom mandatu da te škole finasira sa ukupno 900.000 eura iz budžeta.
Taj novac će podijeliti privatne srednje vjerske škole "Sveti Sava" u Podgorici i "Mitropolit hadži Sava Kosanović" u Nikšiću, koje su na sporan način u aprilu dobile licence za rad od bivše ministarke prosvjete Vesne Bratić, bez odobrenja Nacionalnog savjeta za obrazovanje.
Snežana Kaluđerović iz CGO ukazuje na brojne nepoznanice o školama SPC.
Kako kaže, nije poznato za što je konkretno u školama namijenjen novac iz budžeta, ne zna se broj učenika, da li su počeli sa radom, koliko imaju nastavnika, niti koliko je predmeta sa vjerskim sadržajem.
"To su neke od stavki koje utvrđuje Nacionalni savjet za obrazovanje, a ne znamo ni koji je to savjet utvrdio, ni kada", kaže Kaluđerović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Vjerske škole bez vjerskih predmeta
Nejasno je po kojem programu će se raditi u školama SPC, jer su one registrovane kao vjerske, ali bez vjerskih predmeta.
Ministar prosvjete je na sjednici Vlade kazao da će one raditi po javnom nacionalnom programu (koji nema vjerske predmete).
Međutim, na direktno pitanje potpredsjednika Vlade Raška Konjevića hoće li te škole imati i vjerske predmete, odgovorio je da "vjerovatno hoće".
"Školama koje imaju i vjerske predmete potrebna je odluka Nacionalnog savjeta za obrazovanje", rekao je Konjević.
Vjerske škole SPC nemaju odluku tog savjeta.
"A ako se u školama primjenjuje opšti javni program i nema vjerskih predmeta, onda su takve škole privatne i ne mogu finansirati od strane države", podsjetio je Konjević.
On je ocijenio i da se nisu primijenili isti propisi i procedure za licenciranje i finansiranje vjerskih škola SPC, kao što je to bio slučaj Medresom Mehmet Fatih iz Podgorice, koju je osnovao Mešihat islamske zajednice.
Ta škola je, kako navodi, pri dobijanju licence 2018.godine morala imati odobrenje Nacionalnog savjeta za obrazovanje.
Sporne licence za škole SPC
CGO je ranije uputio inicijativu ministru Vojinoviću za preispitivanje zakonitosti licenciranja vjerskih škola SPC i povlačenje zahtjeva za njihovo finansiranje iz državnog budžeta.
Navode da su licence za vjerske škole važeće tek nakon odobrenja Nacionalnog savjeta, koji zbog isteklog mandata nije postojao u aprilu 2022. godine, kada su sporne licence izdate.
Dodaju da zato one nisu mogle dobiti licencu za rad, te da bi nezakonito bilo i njihovo finansiranje iz budžeta, pa takvim zahtjevom ministar ulazi u zonu krivične i prekršajne odgovornosti.
S druge strane, iz Ministarstva prosvjete za RSE kažu da to odobrenje školama SPC nije trebalo.
"Te škole su preuzele javno važeći Program za opšte srednje obrazovanje i nije bilo potrebe da Nacionalni savjet vrši usklađivanje shodno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju", odgovorili su iz Ministarstva prosvjete za RSE na pitanje o zakonitosti licenci.
Taj program isključuje vjerske predmete.
Licence školama SPC je u aprilu izdala bivša ministarka Vesna Bratić.
Ona je bila članica Vlade premijera Zdravka Krivokapića, bliske SPC, a izabrane nakon što su avgusta 2020. većinu na parlamentarnim izborima zajedno osvojili prosrpski i proruski Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret URA.
Jedan od prvih poteza Bratić na ministarskoj funkciji je bila masovna smjena direktora crnogorskih škola, a među onima koje je imenovala na njihova mjesta su branioci ratnih zločinaca, promoteri četničkog pokreta i antivakseri.
Više od sto bivših rukovodilaca i preko 150 direktora škola tužilo je državu Crnu Goru jer smatraju da su te smjene bile nezakonite.
Nakon pada Krivokapićeve vlade, njen potpredsjednik Dritan Abazović je postao premijer nove manjinske Vlade, koji je bez najave sa SPC potpisao Temeljni ugovor 3. avgusta, što je iniciralo izglasavanje nepovjerenja i njegovoj Vladi krajem avgusta.
Odluka Vlade uslovljena potpisivanjem Temeljnog ugovora?
"Očito je da su sredstva odobrena zbog partikularnih interesa, a ne treba zanemariti i uticaj same crkve u vladama nakon promjena u avgustu 2020. godine, s obzirom da su litije SPC doprinijele promjeni višedecenijske vlasti. U tom smislu su i interesi vrlo jasni", kaže Kaluđerović.
Brojni kritičari sadržaja Temeljnog ugovora koji je Abazović potisao u ime Crne Gore su tvrdili da će njime SPC postati "država u državi".
U tom smislu je bila je i izjava patrijarha SPC Porfirija, beogradskoj Politici iz januara ove godine: "Ja sa punom odgovornošću i povišenom obazrivošću prihvatam činjenicu da će Temeljni ugovor, kada ga zaključimo, po pravnoj snazi biti iznad lokalnih zakona".
"Crkva ima pravo da u skladu sa Ustavom SPC osniva vjerske obrazovne ustanove za srednje i visoko obrazovanje sveštenika i vjerskih službenika. Finansiranje prosvjetnih i kulturnih ustanova u Crnoj Gori, čiji je osnivač crkva, kao i status njihovog osoblja i korisnika (lica koja ih pohađaju), bliže će se urediti posebnim sporazumom u skladu sa pravnim poretkom države", piše u članu 15 Temeljnog ugovora.
Bilo kakvi posebni sporazumi između države i crkve koji bi uredili ovu oblast nisu potpisani.
Ustav Crne Gore propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države.