Crna Gora ulazi u izborni proces bez funkcionalnog Ustavnog suda
Skupština Crne Gore 21. oktobra nije izabrala sudije Ustavnog suda, jer nijedan od četiri kandidata nije dobio dovoljan broj glasova. Za izbor je bila potrebna dvotrećinska podrška od 54 glasa u prvom, odnosno 49 u drugom krugu glasanja, od 81, koliko je poslanika u crnogorskom parlamentu.
Predloženi kandidati imali su podršku 41 poslanika, pobjednika izbora od avgusta 2020., proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata, Socijalističke narodne partije (SNP) i Građanskog pokreta URA, što je bilo nedovoljno jer je za njihov izbor nedostajalo bar 13 glasova.
Sud koji treba da ima sedam, trenutno ima troje sudija i nema kvorum za odlučivanje.
Bez funkcionalnog Ustavnog suda može biti sporno održavanje lokalnih izbora u 14 opština zakazanih za 23. oktobar, jer upravo Ustavni sud rješava sporove o regularnostima i rezultatima vezanim za izbore.
Najača opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića nije ni prisustvovala glasanju jer predlaganju kandidata , kako su naveli, nijesu prethodile šire konsultacija i postizanje konsenzusa.
Sjednicu su bojkotovali i poslanici Socijademokratske partije, Socijademokrata i Liberalne partije.
Šef poslaničkog kluba DPS, Danijel Živković kazao je da je zasjedanje sazvano da bi se birale sudije Ustavnog suda ali da parlamentarna vecina nije željela konsenzus:
"Teret odgovornosti sad se pokušava svaliti na našu stranu. Ta odgovornost ne može stanovati na ovim adresama. Cilj današnjeg zasjedanja je samo dokaz da se ne želi doći do dvotrećinske većine, nego da se blokira Ustavni sud i opstruira izborni proces".
On je dodao da aktuelna većina hoće da biraju sudije po partijskom ključu i partijskoj liniji.
Zbog odbijanja da učestvuju u glasanju, poslanik proruskog DF-a Slaven Radunović je DPS optužio da su "kočnica evropskih integracija" a Milan Knežević, takođe iz DF kazao je situacija pradoksalna.
“Poslanici DPS-a sa satelitskim strankama su naspustili zasijedanje. Ovo je jedna od najapstraktnijih scena parlamenata svijeta.Bojkotuju parlament jer ne žele da odblokiraju pravosuđe”, kazao je Knežević.
Poslanica pokreta URA Božena Jelušić konstatovala je da je "Crna Gora zaglavljena na broju 41" koliko poslanika ima parlamentarna većina naspram 40 poslanika opozicije.
"Ako nastavi da bude zaglavljena na tom broju onda nam, zaista, nije čekati nijedan Izvještaj Evropske komisije", kazala je Jelušić.
Suljo Mustafić iz Bošnjačke stranke je kazao je da se prijedlogom sudija u kome nema nijednog predstavnika manjinskih naroda udara u temelje Crne Gore i krši Ustav.
Ispred kluba albanskih partija Genci Nimanbegu je kazao je da je odabrano najgore vrijeme da se raspravlja o kandidatima za Ustavni sud - dva dana pred izbore.
Ranije danas, predsjednik Crne Gore i lider DPS-a Milo Đukanović je za Pobjedu kazao da su njihovi politički konkurenti predložili svoje kandidate za sudije bez dijaloga sa ostalim poslaničkim klubovima, čime su iz tog procesa isključili polovinu poslanika Skupštine Crne Gore.
DPS je smijenjena nakon tri decenije vlasti na avgustovskim izborima 2020.godine, a tanku parlamentarnu većinu osvojili su proruski DF, Demokrate i URA formirali Vladu premijera Zdravka Krivokapića.
Njoj je izglasano nepovjerenje početkom februara 2022.godine, pa je formirana manjinska Vlada premijera Dritana Abazovića.
Nakon samo 113 dana mandata, i Abazovićevoj Vladi je izglasano nepovjerenje u Parlamentu 20. avgusta i još uvijek je u tehničkom mandatu.