Tužilac traži do 30 mjeseci zatvora za lidera bjeloruske opozicione stranke
Tužilac na suđenju lideru bjeloruske opozicione Ujedinjene građanske partije (AHP) Mikalayu Kazlouu zatražio je od suda u Minsku da ga osudi na 30 mjeseci zatvora zbog učešća u protestnom maršu nekoliko dana nakon predsjedničkih izbora u avgustu 2020. koji je dodijelio autoritarnom vladaru Aleksandru Lukašenku šesti mandat na vlasti, uprkos raširenom uvjerenju da su glasanja namještena.
Tužiteljica Ina Zubko je 2. novembra takođe zatražila od sudije Anastasije Kulik iz Okružnog suda u Peršamajskom da osudi i lidera ogranka AHP-a u Minsku Aksanu Aleksejevu na 18 meseci zatvora, a braniteljku ljudskih prava Antaninu Kavaljovu na godinu dana zatvora.
Kazlou, Alyakseyeva i Kavalyova uhapšeni su krajem jula i optuženi za učešće u akcijama koje narušavaju građanski red. Suđenje im je počelo 1. novembra, a izricanje presude i kazne očekuje se 3. novembra.
Dva dana ranije, drugi sud u Minsku osudio je tri druga člana AHP-a -- Andrusa Asmalouskog, Dziyanu Charnushinu i Artura Smalyakoua -- na zatvorske kazne između dvije i tri godine zbog istih optužbi.
Optužbe u oba slučaja proizilaze iz skupa održanog 23. avgusta 2020. na kojem je prisustvovalo najmanje 100.000 ljudi koji su osporili rezultate predsjedničkih izbora i brutalnog policijskog obračuna koji je počeo nedugo nakon što je Lukašenko proglašen pobjednikom.
Snage sigurnosti su se pozabavile protestima uz ponekad nasilno zatvaranje desetina hiljada ljudi.
Veći dio opozicionog rukovodstva od izbora je zatvoren ili prisiljen na izgnanstvo. Nekoliko demonstranata je ubijeno, a postojali su i vjerodostojni izvještaji o mučenju tokom sve većeg bezbjednosnog udara.
Bjeloruske vlasti su također zatvorile nekoliko nevladinih organizacija i nezavisnih medija.
Sjedinjene Države, Evropska unija i nekoliko drugih zemalja odbile su da priznaju Lukašenka kao pobjednika na izborima i nametnule su nekoliko krugova sankcija njemu i njegovom režimu, navodeći kao razlog izbornu prevaru i policijsku akciju.