Hrvatska policija ne komentira vijest o 50 Čečena u deportacijskom kampu
Tvrdnje po kojima je Hrvatska zadržala u deportacijskom kampu 50 Čečena koji su na tlo najmlađe članice Europske unije (EU) stili preko Balkana, zavnični Zagreb nije komentirao.
Hrvatska policija zasad je bez odgovora na upit Radija Slobodna Europa o tome jesu li točne informacije koje je iznio Isa Daduev, predstavnik Skupštine Čečena Europe.
On je kazao i kako se Čečenima u detenciji ne dopušta kontakt s obitelji i odvjetnicima, da policija koristi i silu, i da se na njih radi pritisak da se odreknu zahtjeva za traženjem azila.
Navodno je se radi o Čečenima koji su emigrirali iz Rusije, kako je objavio portal Radija slobodna Europa (RSE) na kavkaskom jeziku.
Centar za mirovne studije traži informaciju od MUP-a
U zagrebačkom Centru za mirovne studije, koji je na nevladinoj sceni najangažiraniji oko pomoći iregularnim migrantima, kažu kako su, nakon što su dobili informaciju o ovom slučaju od Radija Slobodna Europa, također odmah uputili dopis Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP).
"Pitali smo ih jesu li te osobe zatražile azil, koliko ih ima, zbog čega se nalaze u detenciji i gdje, i je li im omogućen kontakt s odvjetnicima", kaže u izjavi za Radio slobodna Europa (RSE) Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije.
"Naš načelni stav je jasan. Apsolutno svima koji se nađu na teritoriju Republike Hrvatske, neovisno jesu lit u došli na ilegalan ili na ilegalan način, mora im biti omogućen pristup sustavu azila. Također je bitno da se detencija uzima kao krajnja mjera, a ne kao prvo rješenje za osobe koje se nađu na hrvatskom teritoriju. Nažalost, to već vidimo godinama da nije praksa koja se primjenjuje", upozorava Sara Kekuš.
Ako su ovi čečenski migranti smješteni u detenciji, kako se tvrdi u vijesti, nije im omogućen kontakt s medijima ili izlazak iz čuvanog i ograđenog prostora. Ovaj slučaj dešava se u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i angažmana boraca iz Čečenije na strani Rusije, podsjeća naša sugovornica.
"Ako vidimo da se radi o osobama koje dolaze iz Čečenije, čini mi se da je vrlo jasno da se radi o osobama koje vjerojatno bježe od Putinovog režima i potencijalnih prisila da budu mobilizirani za rat u Ukrajini. Mislim da je tim veća naša odgovornost da takvim osobama pružimo utočište, a ne da ih tjeramo da ratuju nečije ratove", apelira Sara Kekuš.
Sa slučajem je RSE upoznao i predsjednika Koordinacijskog odbora Nezavisnog mehanizma nadzora postupanja policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite, ravnatelja Hrvatskog Crvenog križa Roberta Markta, koji je za RSE kazao kako Mehanizam nema informacije koje se navode u tekstu Kavkaz.Realii i najavio da će o tome Mehanizam raspravljati na sastanku u petak.
"Obzirom da je novi mandat Mehanizma započeo 04.11.2022. potpisom novog Sporazuma između MUP-a i dosadašnjih članica Sporazuma potrebno je isti ponovno ustrojiti i definirati neposredne provoditelje nadzora. Želja nam je ubrzati postupak konstituiranja novog mandata Mehanizma kako bismo mogli što prije nastaviti angažirano raditi te provjeriti i informacije iz teksta.
U azilu u Zagrebu 153 ljudi iz Rusije
Ono što znamo je da u Prihvatilištu za tražitelje azila u Zagrebu trenutno boravi 153 ljudi iz Ruske Federacije te da se s njima jednako postupa kao i s ostalim tražiteljima azila. Dakle, riječ je o ljudima koji su u RH zatražili azil", navodi se u odgovoru Roberta Markta za RSE.
Nezavisni mehanizam formiran je nakon brojnih upozorenja međunarodnih i domaćih nevladinih udruga o nasilnim "push-backovima" i nasilnom ponašanju hrvatske policije prema iregularnim migrantima, kao nezavisni monitoring postupanja policije na granici. Čine ga predstavnici Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, centra za kulturu dijaloga i Hrvatskog Crvenog križa.
Prema izjavi predstavnika Skupštine Čečena Europe koju prenosi Kavkaz.Realii, zatvorene Čečene provjerava se u vezi povezanosti s terorizmom i prema njima se loše postupa.
"Osim prijetnji i uvreda, koristi se i sila. Ne dopuštaju kontakte s rodbinom i odvjetnicima, vrše snažan pritisak tražeći da potpišu odricanje od zahtjeva za azilom, nakon čega bivaju deportirani. Već znamo za četiri slučaja kada su ljudi potpisali odricanje i bili deportirani. Migranti su se našli u istoj situaciji nemoći kao što su bili u Čečeniji," tvrdi Daduev.
Portal navodi kako su od početka rata u Ukrajini sve učestaliji slučajevi odbijanja ili deportacije Čečena iz europskih država, gdje se posebno naglašava diskriminacija na etničkoj i vjerskoj osnovi od strane rumunjske službe za migracije.
Grupa aktivista za ljudska prava iz Rusije, Ukrajine, postsovjetskih i europskih zemalja uputila je apel Interpolu s pozivom da odustane od politike koja promiče politički motivirani progon građana Rusije i drugih zemalja, navodi isti izvor.