Disfunkcionalni budžet OEBS-a

(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) mora da se do kraja godine jednoglasno dogovori o svom budžetu za 2023. godinu. Ali, izgledi za to ne čine se dobri - ovogodišnji budžet nije usvojen, a Rusija izgleda nije raspoložena da odobri zeleno svijetlo ni za sljedeću godinu, ističući nekoliko pritužbi u tom procesu.

Rezultat bi mogao biti potpuna paraliza organizacije sa sjedištem u Beču i potencijalno iseljenje iz njenog raskošnog sjedišta u glavnom gradu Austrije.

Kada je generalna sekretarka OEBS-a Helga Schmid predstavila budžet za 2023. godinu pred 57 zemalja članica organizacije, bila je vrlo direktna.

OEBS je "u užasnom stanju", rekla je ona u svom obraćanju i objasnila: "Decenija nultog nominalnog rasta dovela nas je do dna. Jednostavno nema više masnoće za rezanje – sada siječemo kost".

Njen prijedlog za sljedeću godinu je bio budžet od 144 miliona eura – povećanje od 4,6 odsto ili 6,4 miliona eura više u odnosu na posljednji dogovoreni budžet OEBS-a za 2021. Ili, kako je rekla: "Cijena jednog borbenog aviona najnovije generacije – pilot i obuka nisu uključeni".

Inflacija je svakako veliki problem. Postižući dvocifren broj u Austriji ove godine, stručnjaci organizacije su izračunali da ona znači gubitak stvarne kupovne moći za OEBS od više od deset miliona eura samo u 2022.

Ovo se itekako odražava na korišćenje dijelova palate Hofburg, nekadašnje carske zimske rezidencije Habsburgovaca, u kojoj je godinama bio smješten OEBS.

Troškovi iznajmljivanja su se udvostručili u posljednjih nekoliko godina na više od milion eura, što znači da bi konferencijske i jezičke usluge mogle biti ozbiljno ograničene ili čak ukinute ako se ne dogovori novi budžet.

Austrijska vlada je već u ljeto obezbijedila avansno plaćanje kako bi izbjegla bankrot palate, ali se i dalje očekuje manjak od 425.000 eura u 2022. godini.

Rijetki građani OEBS-a, od kojih se mnogi suočavaju sa sličnim ekonomskim teškoćama ove zime, će lamentirati zbog mogućeg iseljavanja OEBS-a iz palate kako bi se uštedio novac, ali postoji veća šteta od toga. Jedna je naravno da OEBS više ne bi mogao privući, ili možda još gore - zadržati kvalifikovano lokalno osoblje.

Organizacija zapošljava oko 550 ljudi u svojim različitim institucijama i oko 2.330 u svojim terenskim operacijama, uglavnom na Zapadnom Balkanu i dijelu istočne Evrope, koji se bave od podrške lokalnom sprovođenju zakona do ranog upozoravanja i prevencije sukoba.

Ustupljene članove osoblja više finansiraju njihove nacionalne administracije nego budžet OEBS-a, a zvaničnici u Beču očekuju da bi se organizacija na kraju mogla održati na životu ad hoc projektima koji se finansiraju van budžeta, od strane pojedinih država članica, te sa još više ustupljenog osoblja.

Ipak, veliko je pitanje zašto budžet OEBS-a, koji se sastoji od doprinosa svih zemalja članica, možda ne bude odobren drugu godinu zaredom.

Odgovor na to pitanje je - Rusija.

Svi izvori Radija Slobodna Evropa (RSE) koji nisu ovlašćeni da govore javno, potvrdili su da je Moskva iskoristila razgovore o budžetu za 2022. godinu da to poveže sa drugim aspektima organizacije. Na kraju je OEBS nastavio sa radom ove godine žonglirajući račune u okviru hitnih mjesečnih izdvajanja.

Primjedbe Rusije za ovu godinu su vidljivije. U komentaru prijedloga za 2023. godinu, četiri jasne primjedbe bile su očigledne – i sve su povezane sa napadom Kremlja na Ukrajinu.

Prvo, Rusija se protivi bilo kakvom spominjanju "rata u Ukrajini" ili bilo kojoj drugoj sličnoj formulaciji u vezi sa njenim djelovanjem prema susjedu u dokumentu od skoro 500 stranica.

Takođe se protivi svakom povećanju budžeta za ono što se naziva "trećom dimenzijom" OEBS-a.

Ovo se, na primjer, odnosi na aktivnosti ODIHR-a (Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava), posebno njihovo praćenje izbora, ali i takozvani "Moskovski mehanizam" koji omogućava većini država OEBS-a da odluče da pošalju misiju eksperata u drugu zemlju OEBS-a kako bi izvještavali o tamošnjim problemima.

Dva puta je tokom rata ovaj mehanizam pokrenut protiv Rusije, na veliku žalost samog Kremlja, jednom da se ispitaju potencijalni ratni zločini počinjeni u Ukrajini i da se izvještava o potencijalnim kršenjima ljudskih prava u Rusiji.

Treći argument je da je novac zapravo preusmjeren za budžet naredne godine jer su zatvorene dvije misije OEBS-a posvećene Ukrajini – Specijalna posmatračka misija (SMM) i Koordinator projekat. Razlog za njihovo zatvaranje je, naravno, taj što je Moskva dovela u pitanje njihovu korisnost i protivila se njihovom produženju.

Ali, četvrti prigovor je možda i najočigledniji, a to je odgovor Rusije na rastuću inflaciju i uticaj koji će imati na OEBS.

Ruska delegacija je u raspravi o prijedlogu saopštila da su rastuće cijene izazvane "agresivnom vanjskom politikom zemalja EU i NATO-a" i da su one morale da snose političku kao i finansijsku odgovornost za svoje postupke, a ne drugi iz bloka "nezapadnih" zemalja.

U bilješkama sa sastanka o budžetu iza zatvorenih vrata u koje je RSE imao uvid, ruska delegacija je dodala da bi "reference na preusmjeravanje budžetskih diskusija trebalo uputiti na same te delegacije" i napomenula "da te delegacije nisu slale još oružja u region, situacija bi se popravila mjesecima prije".

To se nesumnjivo tumači kao jasna referenca na Sjedinjene Države i druge evropske zemlje koje šalju oružje Ukrajini.

Diskusije o budžetu su sada u punom jeku u Beču, uključujući opcije za dogovor o dvogodišnjem budžetu ili stvaranju automatskog produženja roka zaduženja, koji zahtijeva konsenzus samo za nove obaveze.

Ali, hoće li bilo koja od ovih opcija zaobići ruske prigovore?

Ako neće, vrlo je moguće da će se organizacija stvorena kao forum za konkretne diskusije o bezbjednosnim i političkim pitanjima između istočnog i zapadnog bloka tokom Hladnog rata suočiti sa još većom disfunkcijom u godinama koje dolaze.