Ruski uticaj i nacionalizmi jačaju, EU da podrži proevropske snage na Zapadnom Balkanu
Ruska agresija na Ukrajinu ponovo je stavila fokus na proširenje Evropske unije (EU), ali da bi države Zapadnog Balkana napredovale na tom putu, moraju riješiti krize sa kojima se suočavaju, čulo se na Balkanskom integracionom forumu u Podgorici.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić je upozorio na postojanje snažnih velikonacionalističkih projekata u regionu, te da ideje iz devedesetih nisu mrtve.
"Nemojte misliti da se sa njima možete nagoditi, oni će čekati da realizuju ono što su bili namjerili devedesetih. To će se desiti, ako se te ideje ne uklone iz javnog života, obrazovnog sistema, jer ljudi ne vide koliko se sjemena zla sije po ovim prostorima", smatra Komšić.
Prema riječima predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, ruski uticaj je zauzeo prostor u regionu koji je ranije bila napustila EU. On je podsjetio na pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine, ocjenjujući da taj događaj ima isti politički potpis kao i današnja agresija na Ukrajinu.
Ruske baze na Zapadnom Balkanu
"Rusija je nastavila da, veoma sofisticirano, razvija svoj model hibridne destrukcije na Zapadnom Balkanu. Mislim da je razvila dvije ozbiljne baze svog hibridnog rata, prva je Srbija, a druga je Republika Srpska", rekao je Đukanović na forumu.
Pojašnjavajući svoju tezu, Đukanoviće rekao da je u tim zemljama jako prisustvo ruskih medija sa tendencijom širenja, što pokazuje namjera emitovanja Russia Today iz Srbije, zatim snažno djelovanje njihovih obavještajno bezbjednosnih agencija, kao i moćno prisustvo u privrednom sektoru, posebno u obasti energetike.
"Tu je i brutalna zloupotrebu Srpske pravoslavne crkve, nad kojom su neki naši zapadni partneri naricali 2020.godine, da bi je dvije godine kasnije Evropski parlament kvalifikovao kao sredstvo uticaja maligne ruske politike na Balkanu", kazao je Đukanović.
2020. godine su pod vođstvom Srpske pravoslavne crkve pokrenute demonstracije protiv Đukanovićeve vlasti, zbog tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Takozvani litijaški pokret činile su mahom sve opozicione stranke i SPC koja je te godine pomogla opoziciji da smijeni tridesetogodišnju Đukanovićevu vlast.
"Kada znate da se svi ti instrumenti veoma snažno podupiru ogromnom količinom novca iz istog izvora, onda je jasno da je Rusija u prethodnom periodu jako ozbiljno radila", dodao je Đukanović.
On je naveo i da je tih godina često skretao pažnju zapadnim i evropskim partnerima na ono što se dešava u Crnoj Gori i regionu, ali da je nailazio na sumnjičavost kao odgovor na jasne ruske pokušaje revizionizma.
Đukanović smatra da je agresija na Ukrajinu, kao i pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine (zbog odluke da se priključi NATO-u), pokušaj Rusije da uskrati pravo nezavisnim državama na izbor vlastite budućnosti:
"Ukrajina je na udaru, ali suštinski cilj je rušenje zapadnog sistema vrijednosti. Nemamo izbora, na to moramo odgovoriti nanošenjem poraza agresoru", kazao je Đukanović.
Komšić: Kandidatski status za BIH
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić očekuje da u decembru ta zemlja dobije kandidatski status, ali i dodaje da će to pooštriti dalje evropske zahtjeve.
To nije administrativna odluka jer je BiH ispunila određene uslove, već geopolitička odluka koja ima duboke veze sa onim što se dešava u Ukrajini, ocjenjuje Komšić.
"Bez obzira što možete gledati je li ta čaša do pola puna ili prazna, mi u BiH moramo ugrabiti tu priliku", kaže Komšić.
I Đukanović i Komšić su se zauzeli za jasnija stajališta zapadnih partnera i EU u procesu integracija Zapadnog Balkana, kao i odlučniju podršku proevropskim, a ne antievropskim snagama.
Đukanović je kazao da je u regionu posustao euroentuzijazam koji je postojao prije šest - sedam godina, te da je ona, prema podacima čelnika Srbije, sada u toj zemlji oko 36 odsto, dok zvaničnici Sjeverne Makedonije kažu da bi onaj ko bi sada na izbore izašao sa idejom evropskih integracija – izbore izgubio.
"To je realnost malignog djelovanja trećih strana u vrijeme dok su se EU i NATO premišljali oko dalje integracije Zapadnog Balkana. Danas imamo vrednosnu devastaciju društava koja su se vratila starim idejama o reviziji granica i vjerski homogenim državama", kazao je Đukanović.
Ranije danas je, učestvujući na konferenciji, zamjenik premijera Sjeverne Makedonija za evropske integracija Bojan Maričik kazao da je ruska agresija na Ukrajinu pokazala da je u ovom vremenu teško ostati neutralan, te osvijetlila vanost NATO Alijanse.
"Da Sjeverna Makedonija nije u NATO, sigurna bi nam bezbjednosna i politička situacija bila komplikovanija. EU treba što prije da napravi jasan plan sa godinom proširenja u kojoj će države Zapadnog Balkana, ili bar većina njih, postati članice", ocijenio je Maričik.
Bilčik: Proširenje EU težak proces
Poslanik Evropskog parlamenta Vladimir Bilčik je tokom konferencije rekao da je proces proširenja na Zapadni Balkan izuzetno težak, jer su zemlje regiona postigle nedovoljne rezultate u tom procesu.
Smatra da Rusija pokušava da iskoristi Zapadni Balkan kao važan front sa svoje interese i hibridni rat protiv Evrope.
"Evropa je postala žrtva domaćih politika unutar Balkana, i treba napraviti izbor. Proširenje jeste pravi izbor, ali tiče se ogromnih reformi koje će pomoći regionu da raskine veze sa prošlošću i neprijateljskim vezama, prvenstveno Rusijom. Za to će trebati vremena, hrabrosti i važnih odluka", kazao je Bilčik.
On je rekao i da će se naredne sedmice u Evropskom Parlamentu glasati o rezoluciji koja će označiti Rusiju kao zemlju koja finansira terorizam i koristi teroristička sredstva.