Kazahstanci glasaju za predsjednika, sadašnji bez prave konkurencije

Kazahstan održava vanredne predsjedničke izbore s Kasim Žomart-Tokajevim (Qasym-Zhomart Toqaev), koji je gotovo siguran da će osvojiti drugi mandat, jer se ne suočava sa stvarnom opozicijom u utrci.

Uprkos tome što je sebe proglasio reformatorom, Tokajev nije dozvolio istinskim opozicionim strankama da se registruju i učestvuju na izborima.

Njegovih pet kolega kandidata, među kojima su i dvije žene, su malo poznate ličnosti koje se ne vide kao pravi konkurenti.

Izbori 20. novembra održani su skoro tri mjeseca nakon što je Kazahstan zamijenio svoj sistem ograničavajući predsjednike na dva uzastopna petogodišnja mandata sa jednim sedmogodišnjim mandatom. Ustavne promjene je predložio Tokajev kao dio svoje kampanje za stvaranje onoga što on naziva "novim Kazahstanom."

Predsjednički izbori prvobitno su trebali biti održani 2024., a parlamentarni izbori 2025. godine.

Ali u septembru, Tokajev je pozvao na prijevremene predsjedničke i parlamentarne izbore, rekavši da je potreban novi mandat da bi se "održao zamah reformi" nakon referenduma u junu koji je bivšem predsjedniku Nursultanu Nazarbaevu oduzeo njegov prestižni "Elbasy" (lider nacije) status.

Referendum za izmjenu ustava -- koji je uključivao novo ograničenje predsjedničkog mandata -- Tokajev je predstavio kao važan korak za promjenu Kazahstana sa "superpredsjedničkog oblika vlasti u predsjedničku republiku sa jakim parlamentom."

No, kritičari su rekli da remont nije promijenio prirodu autoritarnog režima i nije uspio ukloniti bilo kakvu značajnu moć koju je imao ured predsjednika.

Tokajev se i dalje distancira od svog prethodnika, Nazarbaeva, koji se povukao 2019. nakon skoro tri decenije na vlasti, imenujući dugogodišnjeg saveznika Tokajeva za svog nasljednika.

Uprkos svojoj ostavci, Nazarbaev je zadržao značajnu političku moć i uticaj na čelu Savjeta bezbjednosti, dok su njegovi prijatelji i dalje zauzimali važne pozicije u vladi i poslovnim strukturama.

Ali situacija se dramatično promijenila nakon smrtonosnih nemira širom zemlje u januaru kada su demonstranti zahtijevali da se prekine stisak Nararbaeva i njegove porodice nad politikom i bogatstvom zemlje.

Tokajev je nakon toga smijenio Nazarbaeva sa mjesta šefa Vijeća sigurnosti, preuzimajući ga sam. Nekoliko Nazarbajevih rođaka i saveznika uklonjeno je sa svojih pozicija, a neki su uhapšeni i procesuirani zbog optužbi za korupciju.

U julu je Tokajeva vlada objavila da je povratila skoro 500 miliona dolara od sredstava koja su navodno ukrali prijatelji Nazarbajeva.

U očiglednom pokušaju da poveća svoju popularnost, Tokajev je podigao minimalnu platu za 17 odsto, povećao penzije za 27 odsto do 2025. godine i snizio starosnu granicu za penzionisanje za žene sa 63 na 61 godinu. Inicijative je najavio 1. septembra u istom govoru koji je raspisao vanredne izbore.

Očekuje se da će se parlamentarni izbori održati sljedeće godine. Sadašnjim Majilisom, donjim domom parlamenta, dominira vladajuća stranka Amanat, ranije poznata kao Nur Otan.

Hapšenje aktivista

Uoči izbora, nekoliko političkih aktivista je uhapšeno širom zemlje.

Policija u Almatiju je 15. novembra privela Aseta Abisheva, člana osnivačkog odbora stranke Algha Qazaqstan (Naprijed, Kazahstan) koja već osam mjeseci bezuspješno pokušava da se registruje za izbore. Vlasti nisu saopštile zašto je Abishev uhapšen.

Prošle sedmice je još pet članova neregistrovane stranke privedeno zbog učešća na nedozvoljenom skupu u avgustu.

Policija u jugozapadnom gradu Zhanaozen uhapsila je istaknutog opozicionog aktivistu Estaija Qarashaeva 15. novembra i osudila ga na šest dana zatvora pod optužbom da je prekršio propise o održavanju javnih okupljanja. Izricanje presude znači da Qarashaev neće biti pušten na slobodu do dan nakon izbora.

Aktivista za ljudska prava Serik Ydyryshev priveden je u svom rodnom selu Bobrovka u regionu Istočnog Kazahstana samo nekoliko dana prije izbora. Nije bilo komentara zvaničnika o njegovom hapšenju. Ali Ydyrysheva supruga je za RFE/RL rekla da je njegovo pritvaranje povezano sa predstojećim izborima.

Dana 14. novembra, opozicioni aktivista Rašid Qamaldanov iz Almatija osuđen je na 15 dana zatvora zbog učešća u nedozvoljenom skupu ranije ove godine.

U glavnom gradu Astani, zatvorena aktivistica Sandughash Qantarbaeva počela je prošlog vikenda štrajk glađu, protestujući zbog njenog administrativnog hapšenja. Qantarbaeva je rekla da je vlasti drže iza rešetaka kako bi je spriječile da učestvuje u protestima na dan izbora.

Mnogi aktivisti su se požalili RFE/RL da policija nadgleda njihove domove i prati kretanje uoči izbora. Zvaničnik MUP-a, kojeg je kontaktirao RFE/RL, negirao je optužbe da policija navodno preduzima mjere da spriječi aktiviste da održavaju skupove.