Hrvatska, šengen i izbjeglice

Austrijski kancelar Karl Nehammer, koji 23. studenog dolazi u Hrvatsku, opovrgao je špekulacije da će se Austrija usprotiviti uključivanju Hrvatske u šengenski prostor, nakon što je nedavno austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner kazao kako nije vrijeme za proširenje šengena.

Nakon nekoliko dana priprema, na prostoru nekadašnjeg Paromlina nedaleko Glavnog kolodvora postavljeni su šatori u kojima će migranti i izbjeglice, kojih je posljednjih tjedana sve više po zagrebačkim ulicama i trgovima, moći dobiti nešto toplo za pojesti.

„Tu se nalaze dva grijana šatora gdje oni mogu doći od osam ujutro do osam navečer zagrijati se, presvući se i dobiti topli obrok. A kada se stvore tehnički preduvjeti za spajanje sanitarnog kontejnera, moći će obaviti osnovno – tuširanje, WC i ostalo“, kaže za Radio slobodna Europa (RSE) Ante Mlinarić iz Gradskog društva Crvenog križa Zagreb.

Radi se o migrantima i izbjeglicama koji nisu podnijeli zahtjev za azil, i njima je policija izdala rješenje o napuštanju europskog gospodarskog prostora u roku od sedam dana. Prema podacima hrvatske policije, u ovoj godini u Hrvatsku je ušlo 36.000 iregularnih migranata, što je povećanje od 145 posto prema istom razdoblju prošle godine.

Iako je pritisak veći, broj zabilježenih nasilnih postupanja hrvatske policije prema njima je manji, kazala je novinarima Sara Lalić iz zagrebačkog Centra za mirovne studije.

„Tako je Dansko vijeće za izbjeglice u prvih osam mjeseci ove godine zabilježilo oko 2.600 nasilnih odvraćanja (push-backova), što je otprilike upola manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ti šatori koji se podižu i ti pokušaji pomoći tim ljudima koji se ovdje nalaze u jako teškom položaju nisu inicijativa hrvatske Vlade i Ministarstva unutarnjih poslova, nego su rezultat pritiska aktivista s terena, koji mjesecima mole lokalne zajednice da na neki način riješe problem i tek trebamo vidjeti hoće li grad Zagreb uspjeti adekvatno riješiti situaciju na svom terenu“, kaže Sara Lalić.

Bez austrijske blokade

Paralelno sa situacijom s izbjeglicama na terenu, na međunarodnom planu izjave austrijskog ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera da nije vrijeme za proširenje šengena unijele su nemir u hrvatsku politiku, gdje se očekivalo da je ulazak u šengen sa prvim danom nove godine već svršeni čin.

Međutim, austrijski kancelar Karl Nehammer je u razgovoru s novinarima 21. studenog u Klagenfurtu, dan pred dolazak u radni posjet Zagrebu, kazao kako neće biti nikakvog austrijskog veta za hrvatski ulazak u šengen.

“Teško da osjećamo bilo kakav migrantski pritisak iz Hrvatske prema sjeveru. Budući da Hrvatska ispunjava zahtjeve zaštite granice na uzoran način, ja tu ne vidim problem. O zemljama se glasuje pojedinačno”, kazao je Nehammer novinarima u Klagenfurtu, a prenosi austrijski dnevnik Kleine Zeitung.

Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner izazvao je veliku zabrinutost u Hrvatskoj nakon što je rekao da se protiv proširenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku.

On je proteklih dana u više navrata rekao da se protivi proširenju šengenske zone, za koju je rekao da ne funkcionira, što se – tvrdi - vidi po povećanom broju tražitelja azila u Austriji.

To je istaknuo i kancelar Nehammer koji je rekao da je u Austriji “100.000 ljudi koji su neregularno prešli granicu, od kojih je 75.000 prešlo zemlje poput Rumunjske, Bugarske i Mađarske, a da ih tamošnja sigurnosna tijela nisu registrirala. To je sigurnosni rizik i o tome se moramo pobrinuti," prenosi Kleine Zeitung njegove riječi, i dodaje kako “to jednostavnim jezikom znači - da je prijetnja vetom usmjerena prema Bugarskoj i Rumunjskoj”.

Plenković tvrdio da neće biti problema s Austrijom

Karnerovo protivljenje proširenju šengena izazvalo je priličnu uznemirenost u hrvatskoj javnosti, i lijeva i desna opozicija prozvali su Vladu da objasni o čemu se radi, međutim iz Vlade su slane poruke da je sve pod kontrolom.

Premijer Andrej Plenković kazao je 21. studenog kako je „uvjeren da će Hrvatska do 8. prosinca privoliti sve zemlje EU da glasaju za ulazaka Hrvatske u schengen”, a važan korak na tom putu bit će sigurno i dvodnevni boravak austrijskog kancelara Karla Nehammera u Zagrebu 23. i 24. studenog, kada će se razgovarati na opskrbi Austrije plinom preko LNG terminal na Krku u Hrvatskoj.

Politička odluka o hrvatskom ulasku u šengen trebala bi biti donesena na sjednici Vijeća Europske unije, za unutarnje poslove i pravosuđe koje će o tome odlučivati 8. prosinca, a uz nju odlučivat će se i o ulasku Rumunjske i Bugarske u šengenski prostor, oko čega postoje rezerve Nizozemske, pa je češko predsjedništvo pripremilo dvije odluke o uključivanju u šengen – jednu za Hrvatsku, a drugu za Rumunjsku i Bugarsku.

Da će Hrvatska uspjeti izgladiti austrijsko protivljenje proširenju šengena, bio je uvjeren i glavni operativac u osposobljavanju hrvatske policije da zadovolji uvjete efikasne zaštite vanjske granice šengenskog područja, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

“Mi očekujemo i uvjereni smo da će 8. prosinca Hrvatska postati punopravna članica. Šengen se sa Hrvatskom kao članicom može samo ojačati”, kazao je novinarima Božinović 22. studenog , dodavši da austrijska zabrinutost nije vezana uz neku pojedinačnu zemlju, već za funkcioniranje sustava u cjelini.

“Osobno, još uvijek mislim da je austrijska pozicija kao i naša - da treba dograđivati šengen, da ga treba osnažiti, a sigurno da blokade tome ne mogu pridonijeti", poručio je Božinović.

Kontrola granica i korona

O ukupnoj situaciji na relaciji Hrvatska – migranti - ulazak u šengen politički analitičar sa dugogodišnjem iskustvu u zagovaranju ljudskih prava Žarko Puhovski za RSE kaže kako šengen već dvije-tri godine zbog korone i situacije s migrantima u stvari ne postoji.

“Čitav niz država obnovio je kontrolu međusobnih granica unutar EU, tako da će ulazak Hrvatske u šengenski prostor, ako se i dogodi, biti jedna vrsta formalne, utješne nagrade, ali ne i realnosti. Jer, uvjeren sam da će i dalje ostati kontrole na granici sa Slovenijom, što je za nas najvažnije, i to znači da ćemo morati još dugo čekati da se šengen restaurira, ako se to uopće dogodi”, oprezan je Puhovski.

On dodaje da je hrvatska policija dugo živjela u “sendviču” između zahtjeva čitave Europe da na granici, prije svega prema BiH odbija - kako kaže - “kako se to doživljavalo, nalete barbara sa istoka, što je stara tradicija”, ali da to radi na način koji ne bi bio previše očito protivan temeljnim načelima temeljnim načelima ljudskih prava.

“To je dovelo do situacije u kojoj je trebalo puno pregovarati da bi se dobilo podršku nekih parlamentarnih skupina u Europskom parlamentu, a sa druge strane do toga da se opet očuva jedna razina efikasnosti koja bi zadovoljila susjede. Oko ovoga što se Austrijanci žale, situacije je dosta jasna: problem s velikim priljevom migranata u Austriju se više odnose na onaj krak koji ide preko Mađarske, Srbije, Bugarske i tako dalje, nego na ovaj koji dolazi preko Hrvatske i Slovenije. Ali Austrijancima to dobro dolazi da pokušaju sa europskom centralom raščistiti neke druge račune”, kaže naš sugovornik.

Što nakon 1. siječnja 2023?

Ako i Vijeće Europske unije podrži pristup Hrvatske u šengenski prostor, sa 1. siječnjem 2023. godine trebaju biti uklonjene sve granične kontrole između Hrvatske i susjednih članica šengenskog područja, dakle Slovenije i Mađarske.

Šengenski prostor obuhvaća 26 članica - 22 države članice Europske unije te Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn. Od članica EU-a izvan šengena su Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Cipar, i Irska koja želi sama upravljati svojim graničnim prostorom u suradnji s Velikom Britanijom.

Ulazak u šengenski prostor jedan je od dva preostala velika vanjskopolitička cilja koja si je postavila Vlada Andreja Plenkovića. Drugi je ulazak Hrvatske u eurozonu, što će se sasvim sigurno dogoditi 1. siječnja 2023. godine.