Policija i tužilaštvo istražuju kako je Čajničko evanđelje izmješteno iz BiH u Srbiju
Srednjovjekovni rukopis Čajničko evanđelje, koji ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, nalazi se u Beogradu na restauraciji i to bez suglasnosti nadležne državne Komisije za nacionalne spomenike.
O svemu je obaviještena policija, kao i nadležno tužilaštvo.
Evanđelje je na restauraciju poslao Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa entiteta Republika Srpska, a financira je Vlada Republike Srpske.
Ni iz entitetskog Zavoda, kao ni iz crkve u Čajniču koja je čuvar rukopisa, nisu precizirali koja ustanova u Srbiji je angažirana za restauraciju, te koliko će ona trajati i koštati.
Iz Ministarstva kulture Srbije nisu odgovorili na pitanje RSE imaju li saznanja da se nacionalni spomenik iz BiH nalazi na restauraciji u Srbiji.
Zabranjeno izmještanje iz BiH
Čajničko evanđelje je ćirilični rukopis koji je napisan početkom 15. stoljeća. Riječ je o jedinom srednjovjekovnom bosanskom evanđelju koje je sačuvano u BiH.
Evanđelje je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH 2013. godine odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Time je uvršteno na listu sa više od 900 spomenika koji bi trebali uživati posebnu zaštitu u BiH.
Ovom odlukom zabranjeno je njegovo iznošenje iz BiH. Privremeno izmještanje dozvoljeno je jedino radi prezentacije ili konzervacije, za što je neophodno odobrenje Komisije za nacionalne spomenike BiH.
"Izmještanje se odobrava ukoliko se utvrdi da konzervacija nije moguća u BiH, odnosno ako se procijeni da se konzervacija u inostranstvu može obaviti kvalitetnije, brže i jeftinije", navodi se u odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH iz 2013. godine.
Zavod RS ne vidi ništa sporno
U Zavodu za kulturno-istorijskog naslijeđa Republike Srpske za RSE kažu da u svemu "nema ništa sporno" te da su dali dozvolu za iznošenje ovog nacionalnog spomenika iz Bosne i Hercegovine.
"Zavod je izdao dozvolu za izvoz i ispoštovana je zakonska obaveza", navode u dopisu za RSE.
Dodaju da je "odobrenje za privremeno iznošenje kulturnih dobara iz Republike Srpske u nadležnosti tog bh. entiteta".
Pozivajući se na Zakon o kulturnim dobrima Republike Srpske, kao i Dejtonski mirovni sporazum, ističu da državna Komisija svojim odlukama "nema pravo da daje mišljenja o izvozu".
"Ne možete kroz niže zakonske akte uređivati više, u ovom slučaju Dejtonski mirovni sporazum", naveli su iz Zavoda.
Slučaj je prijavljen Agenciji za istrage i zaštitu BiH (SIPA) u kojoj za RSE kažu da su zbog nenadležnosti prijavu proslijedili Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske.
Iz MUP-a tog bh. entiteta potvrdili su za RSE da je Uprava kriminalističke policije primila informaciju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH koju im je dostavila SIPA.
"O svemu je obaviješteno Okružno javno tužilaštvo Trebinje nakon čega se tužilac izjasnio da se preduzmu radnje iz naše nadležnosti na dokumentovanju navedenog događaja", saopćili su iz entitetskog MUP-a.
Državna komisija bez zvaničnog stava
Državna komisija nadležna za nacionalne spomenike do sada se nije zvanično očitovala o tome gdje se nalazi nacionalni spomenik i da li je dala odobrenje za restauraciju izvan BiH.
"Komisija će se očitovati nakon što postigne konsenzus", rečeno je u kratkom telefonskom razgovoru za RSE iz ureda za odnose sa javnošću Komisije.
No, kako saznaje RSE, o statusu Čajničkog evanđelja raspravljano je na jednoj od sjednica Komisije, kada je došlo do rasprave nakon što je rečeno da je rukopis "izmješten".
Umjesto zvaničnog stava državne Komisije, o Čajničkom evanđelju se, u međuvremenu, na društvenim mrežama oglasio predsjedavajući te komisije Faruk Kapidžić.
Uz fotografiju na kojoj se nalaze predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i režiser Emir Kusturica, Kapidžić je, aludirajući na Dodika, napisao da "glavni baja treba reći gdje se nalazi Čajničko evanđelje“.
"Ako se, možda, neko nekada usudio materijalno procijeniti tu vrijednost, onda se taj isti možda nekada usudio i tu vrijednost 'sakriti'", napisao je Kapidžić na privatnom Facebook profilu 17. novembra.
Kapidžić je u ovoj objavi, također, potvrdio da su dva člana Komisije o svemu obavijestili sve nadležne organe i institucije.
Uz Kapidžića, članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika su Zoran Mikulić i Anđelina Ošap Gaćanović.
Anđelina Ošap Gaćanović je 22. novembra izjavila za Novinsku agenciju Republike Srpske (SRNA) da je "vlasnik Čajničkog evanđelja Srpska pravoslavna crkva (SPC), a ne Bosna i Hercegovina".
"Ovo dobro pripada isključivo SPC i pravoslavnim vjernicima", kazala je ona, ističući da je Evanđelje ostalo očuvano 500 godina "isključivo zahvaljujući SPC i pravoslavnim vjernicima".
Gaćanović je za SRNU navela da su "hrvatski i bošnjački članovi Komisije neosnovano i lažno optužili SPC, insinuirajući otimačinu".
Istaknula je da odluka Komisije iz 2013. godine "nije bazirana na naučno utvrđenim činjenicama, jer je prikazala Čajničko evanđelje kao "rukopis Crkve bosanske, negirajući njegov istočnohrišćanski pravoslavni liturgijski obrazac".
Šta kažu u SPC?
Čuvar Čajničkog jevanđelja je Muzej crkve Uspenja Bogorodice i vaznesenja Hristovog u Čajniču, na istoku BiH, koja se nalazi na području entiteta Republika Srpska.
Informaciju da je rukopis poslan na restauraciju u Beograd za RSE je potvrdio i Dragiša Simić, starješina hrama u Čajniču.
On je tvrdnje o "nestanku" Evanđelja nazvao lažima, ocjenjujući da se radi o "agresiji na srpsko pravoslavno kulturno i pisano naslijeđe u BiH".
"Evanđelje je na restauraciji i konzervaciji i čim se sve uspješno završi vratiti će se" istaknuo je, te dodao da će nakon restauracije biti organizirana promocija i da će "svi moći vidjeti Evanđelje".
Nepoznato ko radi restauraciju
Višedecenijsku praksu na zaštiti fonda stare i rijetke bibliotečke građe ima Narodna biblioteka Srbije. U njenom radu značajno mjesto zauzimaju srednjovjekovne rukopisne knjige.
Iz Odjeljenja za zaštitu, konzervaciju i restauraciju Narodne biblioteke, također, nisu odgovorili na upit RSE da li rade resturaciju Čajničkog evanđelja.
Inače, Pravoslavna crkvena opština Čajniče obratila se Komisiji za zaštitu nacionalnih spomenika BiH sa zahtjevom za ukidanje odluke iz 2013.godine, kojom je Čajničko evanđelje deklarira kao rukopis "bosanske provenijencije."
U slučaju da Komisija ne povuče odluku, čajnička Crkvena opština povući će odobrenje za proglašenje kulturnim dobrom”, saopćila je Mitropolija dabrobosanska, eparhija Srpske pravoslavne Crkve koja djeluje na području BiH .
Upozorenja o "nestanku"
Prvo upozorenje o "otuđenju" ovog nacionalnog spomenika BiH došlo je od Erme Ramić-Kunić, suradnice Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu i autorice knjiga o Čajničkom evanđelju.
"Ovih dana saznajem da je neko otuđio Čajničko evanđelje iz Bosne i Hercegovine", objavila je Ramić-Kunić na društvenim mrežama 17. novembra.
Postavila je, također pitanje "kako je moguće da je rukopis nestao, a da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH šuti i da javnost o tome ništa ne zna".
Ramić-Kunić u izjavi za RSE navodi da, prema njenim saznanjima, Čajničko evanđelje već mjesecima nije u BiH.
"Gdje se nalazi, ne znam. No, da bi rukopis otišao na restauraciju, to zahtijeva odluku države Komisije koja treba obavijestiti sve sigurnosne agencije. Te odluke, prema mojim saznanjima, nema", kazala je ona.
Istovremeno, Amra Hadžimuhamedović, bivša članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, kaže za RSE da Čajničko evanđelje spada među tri najznačajnija spomenika materijalne baštine.
Ona ocjenjuje potpuno irelevatnim diskusije o tome čiji je to ruskopis.
"Ta priča SPC da nešto ne može biti bh. Naslijeđe, jer su oni vlasnici, potpuno je irelevenatna sa stanovišta zaštite kulturnog naslijeđa i ulozi u formatiranju bosanskog kulturnog pamćenja", ističe Hadžimuhamedović.
Također smatra da je Evanđelje nezakonito izmješteno iz BiH.
Jedan od najznačajnijih spomenika u BiH
Ne postoje precizni podaci o tome kako je Čajničko evanđelje dospjelo u crkvu u Čajniče.
Po zapisima na margini ovog rukopisa smatra se da je pripadao vlastelinskoj porodici Rađenović. Evanđelje je pisano na pergamentu, a očuvano je 167 listova.
Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu bazu podataka o nestalim umjetninama.
No, prema podacima Centra protiv krijumčarenja umjetninama traga se za njih 187, a pojedine se nalaze na Interpolovoj listi ukradenih umjetničkih djela.