U Hrvatskoj bi se nedjeljom moglo raditi za 50 posto više novca

Rad nedjeljom u Hratskoj bi se uskoro mogao plaćati najmanje 50 odsto više. Upravo to predviđaju izmjene Zakona o radu i Zakona o trgovini koje je državna vlada uptila u parlamentatnu preceduru. 

Preciznije, predloženo je da rad nedjeljom mora biti plaćen najmanje 50 posto više nego radnim danom, a iznova se predlaže ograničavanje broja radnih nedjelja na 16 tokom godine.

U jednom sindikalnom istraživanju iz 2019. godine više od četvrtinu anketiranih reklo je da radi i nedjeljom.

U Sindikatu trgovine Hrvatske, koji je najveći granski sindikat koji okuplja 10.000 članica i članova, podržavaju najavljene izmjene Zakona o radu i Zakona o trgovini.

"Iako je obaveza da se radnike za rad nedjeljom plati više postojala već ranije u kolektivnim ugovorima, a ovaj sindikat sa devet 'kućnih' kolektivnih ugovora pokriva visokih 57 posto svog članstva, predloženo rješenje o najmanje 50 posto većoj naknadi za rad nedjeljom je ozbiljan pomak nabolje", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske (STH) Zlatica Štulić.

"Naime, mi imamo puno kolektivnih ugovora, ali samo u jednom imamo odredbu da se rad nedjeljom plaća 50 posto više. A kako zakon određuje samo da je više nego radnim danom, za najveći dio radnika koji rade kod malih i srednjih poslodavaca to može biti, jedan, dva, tri, pet, 10 ili 15 posto, i naravno da će ovo povećati primanja radnika koji budu radili nedjeljom", pojašnjava naša sugovornica.

Komocija građana ne smije biti iznad prava radnika

Podjednako tako, pozitivno je ocijenjen prijedlog o ograničenju broja radnih nedjelja.

"Ograničenje broja radnih nedjelja je već dugo vremena zahtjev našeg članstva, kojih su gotovo dvije trećine žene. Jedna gospođa je rekla – pa ovo sam čekala cijeli radni vijek", naglašava čelnica Sindikata trgovine.

"Komocija građana je nešto što nikako ne smije biti ispred prava radnika. Nema vrtića koji rade vikendom, i školska djeca su kod kuće, pa ako imate dvoje roditelja koji rade u dva različita trgovačka lanca ili dvije trgovine, jedan radi jednu nedjalju, drugi radi drugu, i tako se izmjenjuju. Tako da dijete nikada nema priliku biti sa oba svoja roditelja", opisuje sadašnje stanje Zlatica Štulić.

Samostalni sindikati: Kompromis ali pomak nabolje

U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), unutar kojeg djeluje i STH, ocjenjuju da je prijedlog da rad nedjeljom bude plaćen najmanje 50 posto više nego rad radnim danom – poboljšanje.

"Mogu reći da je SSSH ispočetka bio protiv toga, jer se predlagalo propisivanje visine dodatka od 30 posto. Tražili smo da takav dodatak bude najmanje 100 posto, tako da smo relativno zadovoljni ovim dodatkom od 50 posto. Mislimo da je bitno da se rad nedjeljom evidentira i plati, naravno u onim slučajevima kada je on nužan i kada radnik pristane na to i mora raditi", kaže za RSE izvršna tajnica za radno i socijalno pravo u SSSH Sunčica Brnardić.

Prema istraživanju o radnom vremenu što ga je SSSH proveo 2019. godine, čak 27 posto anketiranih izjavilo je da radi i nedjeljom.

"To govori o rasprostranjenosti rada nedjeljom u sektoru usluga. Nije potrebno da svi ti ljudi rade. Naravno da će dio ljudi raditi – hitne službe, mediji i slično, ali sve ovo ostalo je nekakav građanski potrošački luksuz, možemo reći", ocjenjuje Sunčica Brnardić.

Ne očekuje se da Ustavni sud ospori ograničenje rada nedjeljom

SSSH podržava ograničavanje broja radnih nedjelja na 16, podsjećajući da je aktualni prijedlog napravljen po uzoru na rješenja iz Slovenije i Austrije koja su na tamošnjim ustavnim sudovima prošla test razmjernosti.

"Tako da – što se toga tiče – mi se ne brinemo previše. Naravno, pretpostavljamo da će biti ustavnih tužbi kao što ih je bilo i ranije. Mogu reći da to i nije naš posao, već je posao Vlade kao predlagača izmjene zakona da pripremi prijedlog na način da bude i ustavno održiv. Znamo da je Vlada uzimala u obzir ono što je u prethodnim pokušajima regulacije rada nedjeljom bilo proglašeno kao neustavno, i da predloženi model zaobilazi stvari koje je ustavni sud ranije pronašao problematičnima", kaže naša sugovornica.

U Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS) pozdravljaju ova zakonska rješenja, iako žale što se oko rada nedjeljom nije više izišlo u susret potrebama radnika. Za RSE govori predsjednik NHS-a Krešimir Sever.

"U prijedlogu zakona o kojem smo razgovarali stajalo je da se radniku treba osigurati jednu slobodnu nedjelju od četiri. Mi smo predlagali da to budu bar dvije od četiri nedjelje u razdoblju dok rade. Oni su sada izbrisali tu odredbu i ostavili da radnik može raditi za redom svih 16 nedjelja ako je riječ o trgovini - nema veze", kaže Sever.

Sever ima još jedan argument zašto trgovine ne bi trebale raditi tijekom turističke sezone.

"Mnogi poslodavci prigovarali su da im trebaju te nedjelje u Adventu (razdoblje pred Božić i Novu godinu) i tijekom turističke sezone, i dobili su tih 16 radnih nedjelja, iako mi smatramo da je – kada je riječ o turizmu – puno važnije da trgovine nedjeljom ne rade, nego rade. To je naš stav i to je nekako uvriježeno u svijetu da - tamo gdje je turizam razvijen - nedjeljom trgovine ne rade, nego se sve usmjerava u turistički sektor", dodaje Sever.

Ni Sever ne očekuje da će ograničavanje rada nedjeljom iznova "pasti" na Ustavnom sudu.

"Želimo vjerovati da neće 'pasti', s tim da i dalje smatramo da je tih 16 nedjelja – previše", zaključuje Sever.

Vladini argumenti

U Hrvatskoj se u dva navrata pokušalo zakonski ograničiti rad nedjeljom, ali su 2004. i 2009. godine ti zakoni "pali" na Ustavnom sudu. Kako piše u novom prijedlogu, "uklonjeni su prethodni nedostaci, a predloženi model temelji se na ravnoteži interesa radnika i gospodarstvenika."

Vlada citira i istraživanja javnog mnijenja iz 2020. i 2022. kako između 63 i 72 posto ispitanika podržava ograničavanje rada nedjeljom, dok "većina građana opisuje rad nedjeljom kao disfunkcionalnu društvenu pojavu."

Također, citira se analize Porezne uprave Ministarstva financija o tjednom prometu trgovina na malo 2017-2021.

"Postotni udio prometa ostvarenog nedjeljom u odnosu na ukupno ostvareni tjedni promet u promatranom razdoblju kreće se od 7,89 posto do 9,50 posto i čini najmanji tjedni postotak. Najviše se kupuje subotom (od 16,20 posto do 17,16 posto) odnosno petkom (od 16,18 posto do 16,63 posto). Iznimka od navedenog su veliki trgovački centri koji najveći tjedni promet ostvaruju subotom (od 19,72 posto do 22,15 posto), zatim nedjeljom (od 15,01 posto do 17,77 posto), dok najmanji promet ostvaruju ponedjeljkom (10,33 posto do 11,65 posto)", navodi se u Vladinom obrazloženju izmjena Zakona o radu.