Tradicija Bokeljske mornarice - i hrvatsko i crnogorsko kulturno dobro
Iako je Bokeljska mornarica iz Kotora upisana kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore na Listu UNESCO-a, novi upis dijela njene tradicije kao hrvatskog dobra je regularan, rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz te najstarije pomorske bratovštine (društva) 30. novembra.
Dan ranije je Ministarstvo kulture i medija Hrvatske objavilo da su Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna, kao tradicija bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj, upisani na UNESCO-ov Popis nematerijalne baštine kao hrvatsko kulturno dobro.
Te svečanosti i kolo su tradicija Bokeljske mornarice, koja je 2021. godine uvrštena na UNESCO-ovu Listu kandidaturom Crne Gore.
Na pitanje da li to može izazvati nedoumice, Adrijan Vuksanovic iz Hrvatske građanske inicijative u Crnoj Gori kaže da su ih kreirali oni, koji su svjesno ili nesvjesno, radili na dezintegraciji dobrih odnosa između Hrvatske i Crne Gore.
"Upravo jučerašnjim danom je potvrđeno da je Bokeljska mornarica, ono što smo mi oduvijek govorili, kulturno dobro koje su stvarali i očuvali Hrvati u Crnoj Gori, a sa kojim, naravno, Crna Gora treba da se predstavlja pred svijetom, jer je to i njeno kulturno dobro", kaže Vuksanović za RSE.
Institucije u Crnoj Gori nisu se oglašavale ovim povodom.
Što kažu u Hrvatskoj?
Hrvatsko Ministarstvo kulture i medija je u svom obrazloženju navelo da se praznik sv. Tripuna slavi 3. februara u Kotoru, u kojem je običaj i nastao, a da ga Hrvatska bratovština "Bokeljske mornarice 809" obilježava u Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu, Dubrovniku.
"Vjerujem da će ovaj upis doprinijeti valorizaciji i zaštiti ovog fenomena u Hrvatskoj, a istovremeno biti i podsjetnik na važnost promocije kulturne baštine koju su Hrvati stoljećima stvarali u Boki Kotorskoj, koja danas mora biti poveznica Hrvatske i Crne Gore", poručila je hrvatska ministarka kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek.
I bratovština "Bokeljska mornarica 809" u Hrvatskoj, koja se odvojila od Bokeljske mornarice 1991. godine, pozdravila je upisivanje svečanosti i kola svetog Tripuna na UNESCO-ovu Listu.
Navode da su generacije bokeljskih Hrvata zaslužne za prenošenje i očuvanje poštovanja sv. Tripuna u Hrvatskoj.
"Priznanje je ovo bokeljskim Hrvatima koji žive u Hrvatskoj, i koji ovo dobro već 150 godina održavaju na ovim prostorima", navodi ogranak te bratovštine iz Rijeke.
Nesporazumi zbog kandidature
Bilo je negodovanja zbog crnogorske kandidature Bokeljske mornarice za Listu svjetske nematerijalne baštine.
Tokom usaglašavanja kandidature, prvobitna verzija nije decidno imenovala kult sv. Tripuna, katoličke vjernike i pripadnike hrvatskog naroda, što je izazvalo nezadovoljstvo među Hrvatima u Crnoj Gori.
Njihove primjedbe su prihvaćene, pa se nakon konsultacija Hrvatske građanske inicijative sa tadašnjim Ministarstvom kulture u Nominacionom listu navodi i kult sv. Tripuna, katolici i Hrvati, kao i pripadnici ostalih nacionalnosti na prostoru Boke Kotorske, koji su učestvovali u njenom očuvanju.
Negodovanja je bilo i u Hrvatskoj, u kojoj su pojedine političke partije pokušale da polemiku prebace na međudržavni nivo, a zastupnica u Evropskom parlamentu, Marijana Petir, tražila je od Evropske komisije da se odredi prema namjeri da Crna Gora kandiduje Bokeljsku mornaricu za UNESCO.
Bokeljska mornarica je najstarija bratovština pomoraca na Jadranu, a - prema dostupnim podacima - i na svijetu.
Prema istorijskim indicijama i tradiciji je osnovana 809. godine, kada su kotorski pomorci preuzeli relikvije hrišćanskog sveca Tripuna, koji je kasnije proglašen zaštitnikom grada.
Uspjela se očuvati zahvaljujući lokalnoj zajednici Kotora, Tivta i Herceg Novog, te porodičnim tradicijama, koje su se ugradile u to kulturno dobro, navela je crnogorska Vlada povodom kandidature 2018. godine.