EU zahtijeva da države Zapadnog Balkana uvedu vize za građane trećih zemalja
Evropska unija (EU) poručila je da sve zemlje Zapadnog Balkana moraju uskladiti vizni režim za građane takozvanih trećih zemalja kako bi se svi zajedno izborili sa neregularnom migracijom.
"Usklađivanje viza je obavezno. Nezamislivo je i neprihvatljivo da naši partneri iz Zapadnog Balkana imaju bezvizni aranžman sa trećim zemljama, čiji građani koriste pravne praznine kako bi ušli u teritoriju EU", naglasio je potpredsjednik Evropske komisije (EK) Margaritis Schinas (Skinas), nadležan za promociju evropskog načina života.
Iz Evropske komisije su pozdravili prethodno datu najavu Srbije da će uskladiti viznu politiku za državljane trećih zemalja.
"Već imamo neki napredak. Srbija već ima neke promjene u viznoj politici u vezi sa Tunisom i Burundijem i najavila je da će učiniti isto za Indiju, te da će isto postupiti sa ostalim trećim zemljama", naglasila je evropska komesarkaza unutrašnje poslove Ylva Johansson (Ilva Johanson).
Navela je kako jeste činjenica da većina migranata dolazi preko Srbije, ali da "sve zemlje (regiona) imaju praznine kada je u pitanju vizna politika".
Zbog problema sa neregularnom migracijom kroz takozvanu "Balkansku rutu" EK je i predložila Akcioni plan saradnje sa Zapadnim Balkanom za rješavanje zajedničkih izazova.
Akcioni plan ima pet ključnih stubova: jačanje upravljanja granicama duž ruta; brže procedure za dobijanje azila i kapacitet podrške za prijem; borba protiv krijumčarenja migranata; unapređenje saradnje u readmisiji i povratku, kao i postizanje usklađenosti vizne politike.
"Akcioni plan utvrđuje niz mjera za jačanje podrške EU državama članicama koje se suočavaju sa povećanim migracionim pritiskom duž zapadnobalkanskih ruta", pojašnjavaju iz EK.
Navode kako su neregularna kretanja duž zapadnobalkanskih ruta značajno porasla ove godine zbog nekoliko faktora, uključujući ekonomske pritiske i nesigurnost kao rezultat tekućih sukoba.
"Neusklađenost bezviznog režima sa viznom politikom EU takođe doprinosi povećanju broja ljudi koji direktno vazdušnim putem stižu u zemlje Zapadnog Balkana i idu dalje ka EU. Bliska saradnja sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana je od suštinskog značaja za rješavanje ovih zajedničkih migracionih izazova", piše u saopštenju EK.
Prema zvaničnim podacima Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu (FRONTEX), u 2022. godini došlo je do porasta migracija preko "Balkanske rute", posebno preko Srbije. Ovi nereguralni migranti su tim putem dalje prelazili na teritoriju EU.
Prema podacima FRONTEX-a, oktobra ove godine bilo je 77 odsto više prelazaka bez dokumenata u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Austrija je jedna od glavnih destinacija za pristigle migrante, a mnogi neregularni migranti potom prelaze u Njemačku i Belgiju.
I evropska komesarka za unutrašnje poslova Ylva Johansson je potvrdila da najveći broj migranata dolazi kroz Srbiju.
"Sa jačim usklađivanjem (vizne politike) Srbije, sada postoji rizik korištenja novih ruta kroz druge zemlje Zapadnog Balkana", naglasila je Johansson.
Zbog rastućeg broja migranata koji koriste "Balkansku rutu", Evropska komisija je u oktobru upozorila da bi se Srbija mogla suočiti sa suspenzijom bezviznog režima ako ne uskladi svoju viznu politiku za treće države sa politikom EU.
Nakon ovog upozorenja, Srbija je najavila ukidaje bezviznog režima za određeni broj državljana iz takozvanih trećih zemalja.