Krišto kandidatkinja za predsjedavajuću državne, Nikšić za premijera Vlade Federacije BiH

Borjana Krišto iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH bit će kandidatkinja za mandatara državne, a Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH, bit će kandidat za mandatara za sastav nove Vlade Federacije BiH, dogovoreno je na sastanku devet stranaka iz ovog entiteta održanog u srijedu, 7. decembra u Konjicu.

Prijedlog HDZ-a BiH za predsjednicu entiteta Federacije BiH je Lidija Bradara, dosadašnja delegatkinja u državnom Domu naroda.

Predstavnici stranaka tzv. Osmorke na čelu sa SDP-om BiH i Hrvatskog narodnog sabora na čelu s HDZ-om BiH, kazali su nakon sastanka da nisu govorili konkretno o raspodjeli ministarstava u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (BiH).

Iduće sedmice sastanak s Dodikom

O tome će se iduće sedmice razgovarati s, kako su naveli, “trećim partnerom” iz entiteta Republika Srpska, Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem čelu je predsjednik tog entiteta Milorad Dodik.

“Mislim da sa strane Milorada Dodika ne bi trebalo biti nikakvih problema. Predsjedateljica (Vijeća ministara BiH) bi trebala biti gospođa (Borjana) Krišto, ministarstvo financija bi trebala uzeti jedna, a vanjskih poslova druga strana i oko toga ćemo razgovarati. Kad zajedno budemo sjedili idući tjedan, onda ćemo govoriti o tome”, kazao je nakon sastanka Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Ćović je kazao da "duže vrijeme nismo uspjeli pratiti ono što nas život tjera u energetskom sektoru, socijalnim problemima, inflaciji". Cilj je, kazao je, poslati poruku prijateljima iz međunarodne zajednice da je BiH spremna za kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji.

"Idemo intenzivno svaku aktivnost usklađivati sa standardima EU", rekao je Čović.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH, kazao je kako je sporazum stranaka “Osmorke” i HNS-a “potpisan i živ”.

“Bilo bi idealno da se SNSD pridruži tome, ali da ne širimo sad pretjerani optimizam. Bila bi velika stvar da napravimo sporazum u kojem ćemo pobrojati sve ono što smatramo da možemo usuglasiti i što bi trebalo raditi Vijeće ministara BiH”, kazao je Nikšić.

Nikšić je podsjetio da su i on, kao i Čović te Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i Pravde koja je dio “Osmorke”, već razgovarali s Dodikom te naglasio da “postoji spremnost da dođemo do nekog programa”.

“Ljubav je obostrana. Možda je to dovoljan odgovor”, kazao je Čović govoreći o eventualnom sporazumu s Dodikom i SNSD-om.

Edin Forto, predsjednik Naše stranke koja je ranije inzistirala na tome da neće u koaliciju s HDZ-om BiH i SNSD-om, kazao je nakon sastanka da oni ostaju “stranka principa i programa”.

“Kad se u Njemačkoj formira koalicijska vlada, radi se o stotinama stanica programa. Mi u BiH prvi put u historiji pričamo o programu na kojem radimo s partnerima iz stranaka okupljenim oko SDP-a i HDZ-a. U subotu imamo sjednicu Glavnog odbora stranke i očekujemo instrukcije o čemu ćemo pregovarati”, kazao je Forto.

Vlasti Republike Srpske inzistirale su prethodnih godina na projektima poput izgradnje Buk bijela, o kojem se još treba očitovati Ustavni sud BiH, plinovodu od Bijeljine do Banje Luke, i slično za što suglasnost nisu dale institucije na nivou države.

Nermin Nikšić je na pitanje da li će “Osmorka” izaći ususret vlastima RS-a na čelu s Dodikom i deblokirati ove projekte kazao kako će “sigurno promijeniti atmosferu”.

“Ne pada nam na pamet da vodimo Vijeće ministara BiH ili Vladu Federacije BiH koja će kopati nove rovove i stvarati atmosferu svađe i sukoba, već atmosferu saradnje i zajedničkog rada na programu, a sve u skladu s nadležnostima”, kazao je Nikšić.

Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde, kazao je da “razumije da smo i dalje u narativu gdje je u fokusu ono oko čega se ne možemo dogovoriti”.

“Sigurno je da se ni ovih osam ili devet stranaka ne može dogovoriti oko nekih stvari. Smogli smo snage staviti u fokus ono oko čega se možemo dogovoriti. Tamo gdje je nadležnost BiH nismo saglasni da procese vode entiteti, tamo gdje je entitetska ne pada nam na pamet da nekome nešto blokiramo. Svaka marka koja uđe u BiH jednako nam je važna”, kazao je Konaković.

Strankama “Osmorke” se u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK), jednom od deset u Federaciji BiH, pridružila i Demokratska fronta na čijem čelu je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Jedini uvjet koji je HDZ imao za stranke “Osmorke” je da DF ne bude u vlasti, budući da Komšića smatra “nelegitimnim” predstavnikom Hrvata koji je izabran većinom glasovima Bošnjaka.

“Osmorka” i stranke HNS-a dogovorile su da će formirati vlade na svim razinama na kojima je to moguće, od državnog Vijeća ministara BiH, preko Vlade Federacije BiH do kantona.

“Jasnog smo stava da ćemo ići s partnerima u šest kantona, gdje imamo kapacitet, a među njima je i ZDK. Ideja je da u ovoj godini završimo sve vlade i Vijeće ministara BiH”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH, je kazao kako su “izabrali HDZ”.

“DF je bio dio te priče, izlaze iz toga (koalicije u ZDK) i to je njihov izbor”, dodao je Nikšić.

Ima li dovoljno ruku?

Mandatara za sastav Vlade Federacije BiH predlažu predsjednik i dva potpredsjednika ovog entiteta, koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi).

Njih pak predlaže 11 delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Ti delegati biraju se u skupštinama deset kantona.

Klub Bošnjaka koji ukupno broji 23 delegata predlaže Bošnjaka, Klub Hrvata predlaže Hrvata, a Klub Srba predlaže Srbina za (pot)predjednika Federacije BiH.

Klub Ostalih (nekonstitutivnih naroda) koji broji 11 delegata ne može predložiti kandidata.

Nikšić je kazao kako je potpuno jasno da Stranka demokratske akcije (SDA) na čijem čelu je Bakir Izetbegović, trenutno ima 11 delegata u Klubu Bošnjaka, dok deset delegata ima “Osmorka”, a jednog Demokratska fronta.

“Sutra se žrijebanjem odlučuje ko će biti još jedan delegat iz Kantona 10, SDA ili mi. (Livanjski kanton gdje su kandidati za delegata u Klubu Bošnjaka dobili u kantonalnoj skupštini jednak broj glasova, op. a.). Međutim, ova grupacija ima većinu i u Domu naroda i u Zastupničkom domu”, kazao je Nikšić.

I Čović je kazao kako će ovih devet stranaka imati “70 posto legitimnih predstavnika” u klubovima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH koja je dio “Osmorke”, naglasio je da “ovdje nema izdaje ni države ni Bošnjaka”.

“Ovdje se radi o programskom pokušaju da se stvari pokrenu na pravi način. Stalno spominju 'isporuku izbornog zakona HDZ-u. Bez dvotrećinske većine se ne mogu mijenjati ni Ustav BiH ni Izborni zakon BiH, odnosno bez SDA i DF-a”, kazao je Efendić.

Efendić je kazao da je postignuta “načelna suglasnost” prema kojoj bi HDZ BiH zadržao ministarstva u kojima danas imaju ministra, dok bi stranke “Osmorke” preuzele ministarstva u kojima su trenutno ministri iz SDA, posredno DF-a te Stranke za bolju budućnost.

Svi sudionici sastanka su kazali da su spremni otkočiti rad svih institucija i na nivou države i na nivou entiteta.

Razultati izbora u BiH

Stranke "Osmorke" su SDP BiH, Narod i Pravda (NiP), Naša stranka (NS), Narodni evropski savez (NES), Bosanskohercegovačka inicijativa – Kasumović Fuad, Pokret demokratske akcije (PDA), Za nove Generacije i Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH).

Hrvatski narodni sabor okuplja 14 stranaka s hrvatskim predznakom u BiH, na čelu s HDZ-om BiH koja jedina ima i zastupnike u državnom parlamentu.

Prema dogovoru "Osmorke" i HNS-a, u opoziciji bi iz Federacije BiH bili SDA, koja je pojedinačno osvojila najviše glasova, i DF.

Najjače opozicijske stranke u Republici Srpskoj su Srpska demokratska stranka i Partija demokratskog progresa.

Opći izbori u BiH održani su 2. novembra na kojima je glasalo oko 51,5 posto birača.

Za tri člana Predsjedništva BiH izabrani su Denis Bećirović (bošnjački član kojeg su podržale stranke "Osmorke", Željka Cvijanović (srpska članica koja je kandidatkinja SNSD-a) te Željko Komšić (iz reda Hrvata, predsjednik DF-a).

Za predsjednika entiteta Republika Srpska izabran je Milorad Dodik, Ćamil Duraković kao Bošnjak i nezavisni kandidat za potpredsjednika te Davor Pranjić kao Hrvat i kandidat HDZ-a BiH

Izabrani su i zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, zastupnici u dva entitetska parlamenta, kao i u deset kantonalnih skupština u entitetu Federacija BiH.

U toku su indirektni izbori u kantonalnim i entitetskim skupštinama za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i državni Dom naroda.