Komitet američkog Kongresa preporučuje krivično gonjenje Donalda Trampa
Donald Tramp (Trump), bivši američki predsjednik, trebalo bi da bude krivično gonjen zbog svoje umiješanosti u upad demonstranata u američki Kapitol 6. januara 2021. godine, prema izvještaju komiteta Predstavničkog doma američkog Kongresa.
Komitet je jednoglasnom odlukom utvrdio da je bivši predsjednik podstakao napad, te davao "pomoć i utjehu" demonstrantima.
Pojašnjavaju da se radi o kršenju više saveznih zakona koji se tiču davanja podrške pobuni, prevare koja se tiče savezne vlasti, zavjere da bi se došlo do lažne izjave i opstrukcije kongresne potvrde da je Džo Bajden (Joe Biden) pobijedio na izborima.
Glasanje komiteta – sastavljenog od sedmoro demokrata i dvoje republikanaca suprotstavljenih Trampu – predstavlja dramatičan kraj 18-mjesečne istrage haotičnih posljednjih dana Trampove vlasti, ali će posljedice za njega većinom biti političke, ne i legalne, piše BBC.
Ako Tramp bude osuđen za zločine za koje ga je komitet optužuje, mogao bi se suočiti sa velikim kaznama, više od 10 godine zatvora i zabranom daljeg kandidovanja za političke funkcije. Ipak, glasanje komiteta uglavnom nosi simbolički značaj.
Kongres nema mogućnost da optuži Trampa za bilo koji od navedenih prestupa. Ta moć leži isključivo u rukama američkog ministarstva pravde, koje je dio Bajdenove administracije.
Ovim glasanjem, takozvanim "krivičnim upućivanjem", članovi kongresnog komiteta su u suštini preporučili smjer djelovanja ministarstvu. Oni su predstavili slučaj kako ga oni vide, ali što je možda i najznačajnije – obezbijedili su pravu "riznicu" dokaza prikupljenih tokom skoro dvije godine.
Preporuke komiteta možda imaju malu pravnu težinu, ali postoje indikacije da ministarstvo već vodi istragu o mogućim Trampovim prestupima.
Savezni tužioci su već uputili sudske pozive velikom broju članova Trampove administracije, kao i zvaničnicima iz njegove kampanje, te tražili mnoga dokumenta koja je pregledao komitet.
Prošlog mjeseca, američki državni tužilac Merik (Merrick) Garland je zaposlio posebnog tužioca, Džeka Smita (Jack Smith) da se bavi svim aspektima istrage protiv bivšeg predsjednika.
Osim istrage o napadu, Smit takođe istražuje Trampovo rukovanje sa povjerljivim materijalom na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi, nakon što je napustio poziciju predsjednika.
Tramp je dugo pokušavao da predstavi istrage i tužbe protiv njega kao "lov na vještice" čiji je cilj spriječavanje njegovog povratka na vlast, a vjerovatno će da iskoristi i "krivično upućivanje" koje je izvršio Kongres, kao dodatni argument u tom narativu – pogotovo ukoliko rezultira podizanjem optužnice, piše BBC.
Ipak, preporuka Kongresa će značiti više dana negativnog publiciteta za Trampa, dok se mediji prisjećaju nemilih događaja od prije nešto manje od dvije godine, i Trampovih pokušaja da se usprotivi rezultatima izbora.
Već postoje indikacije da se on suočava sa ozbiljnim preprekama za novu kandidaturu u 2024. godini. Posljednje ankete pokazuju da je i dalje nepopularan u velikom dijelu američke javnosti, te da mu podrška opada čak i kod Republikanaca.
Šta se desilo 6. januara 2001?
Hiljade Trampovih pristalica upali su na taj dan u Kapitol u Vašingtonu - srce američke zakonodavne vlasti - u pokušaju da ponište njegov izborni poraz, za koji Tramp lažno tvrdi da je rezultat prevare.
Skoro 600 osoba je uhapšeno zbog napada na zgradu Kapitola gde je u toku bilo zasjedanje Kongresa zbog potvrđivanja izborne pobjede Bajdena.
Prije samog upada, Tramp je u glavnom gradu SAD održao vatreni govor u kojem je tvrdio da je njegov poraz rezultat prevare.
U napadima je poginulo pet osoba, a 140 policajaca je ranjeno.
Nakon višesatnog zastoja zastupnici su potvrdili izbornu pobjedu aktuelnog američkog predsjednika Bajdena.
Izvor: BBC