Hiljade na protestima u Karabahu protiv azerbejdžanske blokade

Hiljade ljudi okupile su se u Stepanakertu 25. decembra, tražeći da Azerbejdžan deblokira jedinu cestu koja povezuje Nagorno-Karabah s Armenijom.

Politički čelnici Karabaha, koji su organizirali skup, obratili su se okupljenima na središnjem gradskom trgu 14. dana blokade ceste koja je dovela do ozbiljne nestašice hrane, lijekova i drugih osnovnih dobara u rediji naseljenoj Armencima.

Apelirali su na međunarodnu zajednicu za hitnu intervenciju jer su suočeni s onim što vide kao azerbejdžanske napore da "protjera karabaške Armence iz njihove domovine", javio je Armenski servis Radija Slobodna Evropa.

Armenija i Azerbejdžan spore se već decenijama oko Nagorno-Karabaha. Enklava uglavnom etničkih Armena je dio Azerbejdžana, ali je pod kontrolom etničkih armenskih snaga koje podržava Armenija otkako se tamo završio separatistički rat 1994. godine.

Ruben Vardanian, de facto premijer Karabaha, rekao je da su lokalnom stanovništvu ostavljene tri mogućnosti.

"Prvo se pokoravamo i prije ili kasnije integriramo u Azerbejdžan", rekao je Vardanian u govoru. "Drugo, idemo odavde. Treće, borimo se."

"Odluku sam donio 2. septembra", rekao je, misleći na datum svog preseljenja iz Armenije u Karabah.

"Ovdje sam, borim se i neću otići niti poslušati uvjete Azerbejdžana."

Prosvjed u Karabahu uslijedio je usred, kako se čini, sve većeg međunarodnog pritiska na Azerbejdžan.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je Baku da "dopusti slobodno kretanje Lačinskim koridorom" kada je telefonirao svom azerbejdžanskom kolegi Ilhamu Alijevu 23. decembra.

Prema francuskom tumačenju poziva, Alijev je izrazio "namjeru" da to učini.

Međutim, Alijevljev ured za medije citirao je kako on brani Azerbejdžance koji su 12. decembra zatvorili koridor "iz ekoloških razloga". Rečeno je da je rekao Macronu da su u pravu što protestiraju protiv "ilegalnih" rudarskih aktivnosti u Karabahu.

Cestu koja povezuje Nagorno-Karabah s Armenijom blokirala je skupina azerbejdžanskih demonstranata koji su zahtijevali da se Bakuu dopusti inspekcija karabaških rudnika, skrećući pažnju na ono što Azerbejdžan naziva ilegalnim rudarenjem u Nagorno-Karabahu i korištenjem ceste za transport minerala u Armeniju.

Vlasti u Jerevanu i Stepanakertu osudile su blokadu kao kršenje sporazuma o prekidu vatre iz 2020. kojim je Lačinski koridor stavljen pod kontrolu ruskih mirovnih snaga.

Alijev je 23. decembra telefonski razgovarao i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kremlj u saopćenju ne spominje blokadu.

Govoreći u Bakuu 24. decembra, Alijev je rekao da neće pokleknuti pod međunarodnim pritiskom. "Na nas nitko ne može utjecati", rekao je.

U međuvremenu, visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Josep Borrell nazvao je 24. decembra azerbejdžanskog ministra vanjskih poslova Ceyhuna Bayramova po drugi put u tri dana.

Borrell je kasnije tvitao da su razgovarali o "potrebi za slobodom kretanja i humanitarnim pristupom kroz koridor Lačin". Razgovor je opisao kao "konstruktivan".