Predsjedništvo BiH u Washingtonu sa senatskim Odborom za vanjske poslove

Prvi put nakon 2005. godine svi članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) u istom trenutku se nalaze u glavnom gradu Sjedinjenih Država. Povod je poziv na tradicionalni molitveni doručak koji organizira američki Kongres, a to je i prilika da se o bosanskohercegovačkim problemima govori sa visokim američkim zvaničnicima, piše Glas Amerike.

Sastanak sa članovima senatskog Odbora za vanjske poslove trajao je duže nego što je bilo predviđeno. Članica Predsjedništva Željka Cvijanović smatra da je to pokazatelj interesa, a ne neslaganja.

"Ne bih rekla da je bilo dosta neslaganja", rekla je Cvijanović u izjavi za Glas Amerike, "činjenica da je sastanak trajao duže nego što je planirano pokazuje obostrani interes da razgovaramo i pojasnimo jedni drugima neke stvari".

Američka senatorka Jeanne Shaheen, demokratkinja iz New Hampshirea, zadovoljna je činjenicom da su poslije puno godina sva tri člana Predsjedništva BiH u SAD-u. Smatra da takvu situaciju sada treba "dalje nadograđivati".

"Mnogo je pitanja o kojima se treba razgovarati. Mi smo spremni i dalje pomagati BiH u njenoj kandidaturi za EU, potencijalnoj kandidaturi za NATO, te u izazovima koji Zapadni Balkan ima sa energijom, posebice ruskom energijom i ruskim uticajem", kazala je Shaheen.

Upravo na dan ovog sastanka Transparency International objavio je indeks percepcije korupcije za prošlu godinu, prema kojem je stanje u Bosni i Hercegovini bolje samo od stanja u zaraćenim Ukrajini i Rusiji, kada je u pitanju korupcija u Evropi.

Imenovanje krivca za takvu situaciju je jedna od rijetkih tačaka slaganja svih članova Predsjedništva BiH. Pravosuđe, navode članovi Predsjedništva, treba reformu.

"Nisam pročitao izvještaj, ali vjerujem da je apsolutno tačan. To nije nešto što ne vidimo svakodnevno u životu u Bosni i Hercegovini, od najmanjih do najvećih stvari", rekao je član Predsjedništva, Željko Komšić.

"To pitanje treba postaviti institucijama koje su zadužene za borbu protiv korupcije. Zašto ne rade svoj posao? Zašto se pravosuđe koristi za političko zataškavanje korupcije? Ili čak, za političke obračune, preferirajući jednu korupciju a zanemarujući drugu? Nisam sudija niti tužilac, da jesam znao bih šta raditi. Ali pitanje je zašto sudije i tužioci to ne rade", rekao je Komšić.

Sličnih stavova je i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji smatra da je vladajuća elita stvorila sistem u kojem "caruju kriminal i korupcija".

"Kriminal i korupcija su često povezani sa nacionalizmom. Nacionalizam je često pokriće za kriminal i korupciju. To treba javno reći. Pozvati tužioce i sudije da se bave svojim poslom. Primaju plate ali ne rade, na žalost, efikasno", riječi su Bećirovića.

Pitanje o izvještaju o korupciji Cvijanović je nazvala "frazeološkim". Kaže da "izvještaj nije pročitala i da ne brani nikoga ali da ima svoj stav o tome".

Izjavila je da BiH "ima dobro zakonodavstvo i institucije", a odmah nakon toga da "pravosuđe treba temeljitu reformu da bi moglo da se "hvata u koštac sa određenim problemima".

Dok među članovima Predsjedništva BiH postoji verbalno slaganje o potrebi priključenja Evropskoj uniji, priključenje NATO-u, očekivano, bilo je tačka neslaganja, piše Glas Amerike. Mišljenja su podijeljena po enitetskoj liniji.

"Ja sam izrazila tu svoj stav", rekla je Cvijanović. "Svi želimo da imamo dobru saradnju sa NATO savezom, tu nema dileme, ali kada je u pitanju članstvo iz poznatih razloga i stavova Republike Srpske, nemamo svi isto opredjeljenje da se treba doći do članstva", precizirala je Cvijanović.

Stoltenberg: NATO će pojačati podršku Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji

Bećirović se protivi mišljenju Cvijanović, tvrdeći da je NATO put Bosne i Hercegovine odavno dogovoren u strateškim dokumentima zemlje, te da će BiH, "kao pravna država" nastaviti da slijedi te dokumente.

"Ko želi da ospori put BiH u NATO-u taj mora doći u Parlament BiH, predložiti izmjene Zakona o odbrani, pa ako to bude usvojeno onda možemo promijeniti politiku prema NATO-u", kazao je Bećirović.

Jedna od tema sastanka bio je i zahtjev Brisela koji od BiH traži da se kao zemlja kandidatkinja prilagodi evropskim imigracionim politikama prema građanima Ruske Federacije, koje predviđaju uvođenje viza.

Senatori ocjenjuju razumljivim mišljenje bh. sagovornika da "trebaju neko vrijeme da razgovaraju o tome kako se taj zahtjev EU može ispuniti."

"U pitanju je imigraciona politika, o čemu i mi ovdje u SAD-u često imamo suprotstavljena mišljenja i razumljivo je da za takva pitanja treba vremena.", rekao je jedan od republikanskih senatora koji je prisustvovao sastanku, Thom Tillis.

Povod dolaska članova Predsjedništva BiH u američku prijestolnicu je Nacionalni molitveni doručak.

Ovaj jedan od najpoznatijih i najdugovječnijih događaja koji spaja religiju i politiku u Washingtonu, od sada se odvaja od privatne vjerske grupe koja ga je nadgledala decenijama, zbog zabrinutosti da je skup postao izvor podjela, piše Glas Amerike.

Organizator i domaćin ovogodišnjeg doručka, zakazanog za 2. februar, bit će Nacionalna fondacija za molitveni doručak, na čijem čelu je bivši senator Mark Pryor, demokrata iz Arkanzasa.