Bjeloruski nobelovac slučaj protiv sebe nazvao politički motivisanim
Bjeloruski dobitnik Nobelove nagrade za mir Aleš Bjaljatski(Ales Byalyatski)je 13. februara dao svoju završnu izjavu na suđenju u Minsku po optužbama za krijumčarenje i utaju poreza.
Slučaj protiv sebe i još trojice optuženih nazvao je politički motivisanim i "nepravednim" ponovivši da je nevin.
Bjaljatski je rekao da je slučaj bio politički motivisan od samog početka, jer su istražitelji krenuli da ispune zadatak - da zatvore branitelje ljudskih prava Vjasne(Vyasna)"po svaku cijenu", da unište Vjasnu i zaustave njen rad.
Bjaljatski je takođe rekao da su izvještaji državnih medija o Vjasni i njenom radu bili veoma pristrasni i napomenuo da je jedan od četvorice advokata koji su ga branili tokom 18 mjeseci od otvaranja slučaja bio u zatvoru osam godina, dok su dvojici oduzete dozvole.
"Ovaj pritisak bez presedana koji je nametnut na advokate ukazuje na to u kakvim opasnim okolnostima moraju da brane svoje klijente", rekao je Bjaljatski.
Bjaljatski je dodao da je situacija u zemlji od spornih predsjedničkih izbora u augustu 2020. praćena tekućim masovnim obračunom protiv neslaganja, branitelja prava, novinara i demokratskih institucija i dalje dramatična.
Bjelorusiji je "potreban širok građanski dijalog usmjeren na nacionalno pomirenje", rekao je on.
Tužilac je prošle nedelje zatražio od suda da osudi Bjaljatskog na 12 godina zatvora i preporučio je kazne za njegove saoptužene-od 11 godina za Valjancina Stefanovića(Valyantsin Stefanovich) i devet godina za Vladimira Labkoviča(Labkovich). Trojica muškaraca su u pritvoru od jula 2021.
Tužilac je zatražio 10 godina zatvora za četvrtog optuženog, Zmitsera Salauyoua, kome se sudi u odsustvu.
Očekuje se da će sutkinja Maryna Zapasnik izreći presude i kazne 3. marta.
Optuženi, kojima je suđenje počelo početkom januara, optuženi su da su unosili novac u zemlju za "ilegalne aktivnosti i finansiranje" grupe za ljudska prava Vjasna (Proljeće) u Bjelorusiji, čiji je Bjaljatski predsjedavajući.
Bjaljatski, koji se cijeli život bori za demokratiju i ljudska prava u svojoj domovini, nagrađen je Nobelovom nagradom za mir 2022. zajedno sa ukrajinskom organizacijom za ljudska prava Centar za građanske slobode i ruskom grupom Memorijal.
Osnovao je Centar za ljudska prava Vjasna, koji je prvobitno bila organizacija sa sjedištem u Minsku pod imenom Vjasna-96. Godine 1999. ponovo je rođena kao nacionalna nevladina organizacija za ljudska prava.
Bjeloruski Vrhovni sud je ovu nevladinu organizaciju stavio van zakona u oktobru 2003. zbog njene uloge u praćenju predsjedničkih izbora u zemlji 2001. godine. Međutim, nastavila je sa radom kao neregistrovana NVO.
Glavni posao organizacije je odbrana i podrška političkim zatvorenicima.
Bjeloruske vlasti su se odlučile za zatvaranje nedržavnih medija i tijela za ljudska prava nakon masovnih protesta koji su izbili u augustu 2020. nakon predsjedničkih izbora za koje opozicija kaže da su namješteni.
Opozicione i zapadne vlade kažu da je na izborima pobijedila Svetlana Tihanovskaja, a Sjedinjene Države, Evropska unija i nekoliko drugih zemalja nisu priznale rezultate izbora.
Na hiljade osoba je privedeno od izbora u augustu 2020. godine, a postojali su vjerodostojni izvještaji o mučenju i zlostavljanju zatvorenika. Nekoliko ljudi je poginulo tokom obračuna.