Poštivanje prava LGBTIQ zajednice u Hrvatskoj zavisi od pojedinaca
Najnoviji izvještaj o stanju ljudskih prava LGBTIQ zajednice u Hrvatskoj što ga je pripremila udruga Zagreb Pride upozorava na stagnaciju i nerad institucija na zaštiti i promicanju prava te zajednice, kao i na povećani broj slučajeva govora i zločina iz mržnje.
Pozitivni pomaci zabilježeni su u pravosuđu i činjenici da je ova zajednica u Hrvatskoj sve emancipiranija i aktivnija.
"Naziv izvještaja – 'Dva koraka naprijed, jedan korak natrag' - nije slučajno izabran", kaže u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) aktivist LGBTIQ organizacije Zagreb Pride Franko Dota, i dodaje da je izvještaj obuhvatio period od 2018. do 2022. godine.
Loša je vijest da pomaci nabolje nisu rezultat rada institucija ni društvenih promjena, ali dobra je vijest da su oni rezultati aktivnosti unutar same zajednice.
LGBTIQ zajednica svjesnija svojih prava
"Tu mislimo u prvom redu na sve snažniju, emancipiraniju, otvoreniju i o svojim pravima svjesniju LGBTIQ zajednicu, pogotovo mlađu populaciju koja ne samo da sve masovnije dolazi na Povorke ponosa u Zagrebu i Splitu, nego je i svjesnija svojih prava i za njih se zalaže u svom školskom ili radom okruženju i prijavljuje slučajeve nasilja i diskriminacije", pojašnjava Dota.
I drugi je pomak nabolje posljedica zajedničkog rada, kada su se LGBT osobe, načešće uz podršku nevladinih udruga, kroz sudske postupke izborile za neka svoja prava.
Pravosudne pobjede
"Tu je od odluke o udomiteljstvu do odluke o podobnosti za pravo na pristup za posvojitelje, ali i niz drugih, medijski možda manje eksponiranih odluka, ali i načina kako se sada tretira zločin iz mržnje, koji je prije policija često procesuirala samo kao prekršaje i tako dalje", pobraja naš sugovornik.
A "korak natrag" Dota opisuje kao "stagnaciju, ignoriranje i nerad institucija". Naime, nakon što je negdje do 2015-2016. godine uspostavljen relativno zadovoljavajući legislativni okvir - po njegovoj ocjeni - institucionalni i politički akteri potpuno su se prestali baviti tematikom LGBTIQ zajednice.
Nakon Zagreb Pridea petero kazneno prijavljeno za zločin iz mržnje
Međutim, Dota dodaje da se društvo ne mijenja postojanjem relativno zadovoljavajućih zakona, već treba i dalje raditi – ne samo na njihovoj dosljednoj primjeni, nego i na općoj društvenoj promjeni.
"Dakle na područjima koja su manje društveno regulirana i gdje su prava zajednice zakinuta - zdravlje, pogotovo za transrodne osobe i obrazovanje, osobito na srednje i visokoškolskoj razini".
Povećanje broja zločina iz mržnje
Izvještaj bilježi povećanje broja zločina iz mržnje i govora mržnje gdje su žrtve pripadnici LGBTIQ zajednice, što se uklapa u opći trend povećanja broja slučajeva prema svim ranjivim skupinama.
Dok je u prethodnom petogodišnjem razdoblju zaprimano 10 do 20 prijava za ozbiljnije zločine iz mržnje, sada su brojke gotovo dvostruke, kaže Dota. Objašnjenje je u povećanom broju slučajeva nasilja, ali i u većoj učestalosti prijavljivanja.
"Međutim, to nasilje često nije onakvo kao u prvom desetljeću razvoja LGBT pokreta – napadi na Povorku ponosa i zbivanja oko nje, nego se radi o povećanju broja incidenata – pljuvanja, vrijeđanja, naguravanja, udaraca kojima su najčešće izloženi mlađi i vidljiviji pripadnici zajednice, koje onda prijavljuju. Dakle imamo trend povećanja nasilja, ali i trend povećanja prijavljivanja", zaključuje Dota.
Najžešći napadi na transrodne osobe
U izvještaju se navodi i kako su na meti globalne i hrvatske klerikalne desnice u prvom redu transrodne i nebinarne osobe.
Za to je bila iskorištena i zajednička sjednica saborskih Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku i Odbora za obitelj, mlade i sport 9. veljače, na koju su pozvani istaknuti akteri desnoklerikalne scene poput Željke Markić iz udruge "U ime obitelji" i psihijatra Hermana Vukušića, na što su lijeva oporba i nezavisni stručnjaci napustili sjednicu.
U najavi sjednice navedeno je kako raste broj maloljetnih osoba koje žele promijeniti spol - od 16 slučajeva 2015. godine do 184 tijekom 2021. te 133 slučaja do kraja kolovoza prošle godine.
To je na samoj sjednici demantirala Marija Pečanac iz Ministarstva zdravstva.
"U Matici rođenih maloljetnih osoba nije evidentiran veliki broj takvih postupaka. U 2020. bila su četiri zahtjeva, u 2021. šest i 2022. sedam zahtjeva maloljetnih osoba", rekla je Pečanec dodavši da su svi zahtjevi pozitivno riješeni.
I Dota kaže kako su te brojke lažne i zlonamjerne.
"Od 2015. godine, kada su na snagu stupili normativni okviri koji reguliraju trans prava, pa do kraja 2021. godine prema službenim podacima postupak je prošlo oko 160 osoba, i još oko 20-30 tijekom prošle godine", dodaje Dota.
"Vidimo zadnjih godina da je trans zajednica kao najmanja, najugroženija i najobespravljenija izložena najjačim kampanjama mržnje", kaže Dota.
Upozorava i na novi val govora mržnje posljednjih tjedana jer je jedan od osmero hrvatskih građana uhapšenih u Zambiji pod optužbom za trgovinu djecom u pokušaju – transrodna osoba.