Krišto u Zagrebu, Plenković najavio – bez barijera na granici s BiH

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Borjana Krišto je kao prvi međudržavni posjet izabrala Hrvatsku. U Zagrebu se sastala s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Zagreb neće graditi prepreke na granici Hrvatske i BiH, najavio je Plenković nakon susreta.

Plenković je najavio nastavak snažne potpore Bosni i Hercegovini na njenom europskom putu i što skorijem otvaranju pristupnih pregovora s Europskom unijom.

"To je najbitniji segment pristupanja Europskoj uniji i to trenutno rade čak četiri ostale zemlje našeg susjedstva. Mi bismo zasigurno voljeli da BiH što prije ulovi taj priključak i krene naprijed s europskim putem", poručio je Plenković.

Pomoć u opskrbi plinom

Iako je zaključcima Europskog vijeća prošlog tjedna otvorena mogućnost podrške financiranju fizičkih barijera na granicama Europske unije i na granicama schengenskog prostora, politički je stav hrvatske Vlade da Hrvatska ne želi niti će graditi fizičke barijere na granici s BiH, istakao je Plenković.

"Umjesto gradnje fizičkih prepreka koje bi nužno odvraćale dinamiku odnosa između naših ljudi i naših naroda mi želimo unaprijediti suradnju policija i resornih ministarstava i unaprijediti sve tehničke i tehnološke aspekte nadzora granice i sprječavanja nezakonitih migracija", pojasnio je hrvatski premijer.

Hrvatska je spremna pomoći BiH u diversifikaciji opskrbe energentima plinom preko južne interkonekcije od LNG terminala u Omišlju na Krku cjevovodom prema jugu koji je sada izgrađen do Dugopolja iznad Splita, najavio je Plenković.

"Naš je cilj da se u zajedničkom dogovoru nastave razgovori o projektu južne interkonekcije, dakle plinifikacija dalje od Dugopolja prema Zagvozdu, Imotskom i Posušju, a na vlastima BiH je da stvore pravne pretpostavke za realizaciju tog projekta", kazao je Plenković.

Plenković je podsjetio da će Hrvatska povećati kapacitet LNG terminala na Krku sa 2,9 milijardi kubičnih metara plina godišnje na 6,1 milijardu kubičnih metara koje može staviti u funkciju susjednim zemljama.

"Nama je posebno stalo i u interesu nam je da jedna od tih susjednih zemalja koje će imati koristi od našeg LNG terminala bude i Bosna i Hercegovina", dodao je hrvatski premijer.

Nakon struje, telekoma i pošte, HDZ BiH traži i 'hrvatski plinovod'

O potrebi izmjene Izbornoga zakona

Plenković je ponovio hrvatski interes da se izmijeni Izborni zakon u BiH tako da svi konstitutivni narodi i građani budu jednaki u pravima, i naglasio je da je "temeljna pozicija Hrvatske po tom pitanju - da je pitanje reforme izbornog sustava unutarnje pitanje BiH".

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto ocijenila je da postoje otvorena pitanja između dvije države, ali da ona nisu sporna, a naglasila je da ograničene promjene Ustava BiH i Izbornog zakona nisu samo u interesu bih Hrvata, već u interesu cijelog procesa i cijele Bosne i Hercegovine.

"Moramo provesti odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, jer samo rješenja na principu ustavne jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH kao izbor legitimnih političkih predstavnika u institucijama gdje se štite kolektivna prava, a to su upravo Predsjedništvo i domovi naroda - jamče opstojnost, sigurnost i europsku budućnost BiH", poručila je Borjana Krišto.

Za lipanj je dogovorena zajednička sjednica hrvatske Vlade i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u Zagrebu.

Borjana Krišto susrest će se i s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, a nakon toga bit će gošća na radom ručku u hrvatskoj Vladi.

Krišto s Milanovićem

Predsjedateljicu Vijeća ministara BiH Krišto primio je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Prema priopćenju iz njegovog ureda, ona je upoznala Milanovića "s aktualnom političkom i gospodarskom situacijom u Bosni i Hercegovini nakon konstituiranja nove vlasti u BiH te o prioritetima rada Vijeća ministara BiH.

Istaknula je kako su euroatlanske integracije BiH i reformski procesi u fokusu rada Vijeća ministara BiH. Posebno je naglasila potrebu žurnih izmjena izbornog zakonodavstva u skladu s presudom Ustavnog suda BiH i presudama Europskog suda za ljudska prava", stoji u priopćenju.

Prema istom izvoru, Milanović je "podržao nastojanja novog Vijeća ministara BiH da se ubrzaju promjene izbornog zakonodavstva kojima bi se osigurala konstitutivnost, ravnopravnost i legitimna zastupljenost sva tri naroda BiH u svim tijelima vlasti.

Isto tako, potvrdio je kako će Hrvatska, kao i do sada, ostati snažan glas i zagovaratelj Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji", navodi se u priopćenju. Zajednički je stav o potrebi intenziviranja suradnje dviju država.

Problem u BiH – kako osigurati potrebnu razinu suradnje?

Znanstvenica iz zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose Senada Šelo Šabić u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) pozdravlja suradnju dviju država, ali kaže da i dalje ne vidi kako angažman Hrvatske za zaštiti prava bih Hrvata pridonosi ukupnoj stabilnosti BiH.

"Što se tiče BiH, ono što meni ne ulijeva povjerenje je činjenica da je politička situacija u njoj takva da će – bez obzira na relativnu brzinu formiranja novog Vijeća ministara - biti i dalje vrlo teško osigurati unutarnju razinu suradnje i međusobnog razumijevanja da bi se rješavalo otvorena pitanja", ocjenjuje Šelo Šabić.

Što se tiče Hrvatske, ona problem vidi u tome što nije za očekivati da Hrvatska promijeni svoju politiku izravnih i neizravnih pritisaka na BiH, a globalne okolnosti su se uvelike promijenile.

"Ne vidim kako cijeli hrvatski pristup rješavanju izbornog zakona ili zaštiti hrvatskog nacionalnog korpusa u BiH pridonosi ukupnoj stabilizacija odnosa u BiH. To je i dalje otvoreno pitanje, bez obzira na sve izjave koje čujemo od hrvatskih dužnosnika", procjenjuje naša sugovornica.

Hrvatska bi trebala razmišljati šire

Po njenoj ocjeni, Bosna i Hercegovina i dalje tone u regresiju u političkom, sigurnosnom i svakom drugom smislu, a Hrvatska ne vidi širu sliku stanja u kojem se nalazi cijela regija, ali i šire.

"Mislim da bi Hrvatska osobito u ovim promijenjenim geopolitičkim odnosima u Europi trebala razmišljati i šire i uzeti u obzir i neke druge elemente, a ne samo taj uski interes na kojem inzistira kada je u pitanju BiH. Po meni bi to bilo puno ozbiljnije i odgovornije u širem kontekstu izmijenjenih sigurnosnih i drugih prilika u Europi danas", zaključuje naša sugovornica.

Na sastanka izaslanstava vlada dviju država dogovorena je za lipanj i zajednička sjednica hrvatske Vlade i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u Zagrebu.