Iz Banjaluke u zagrljaj Moskve
"Sastanak sa visokopozicioniranim ruskim političarima koji snose odgovornost za invaziju na susjednu zemlju, ubijanje njenog naroda i uništavanje infrastrukture, ukazuje na loše prosuđivanje i izoluje Republiku Srpsku na međunarodnom planu".
Ovim riječima Delegacija Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini (BiH) ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) odlazak predstavnika vlasti Republike Srpske (RS) u Moskvu, 21. februara.
Predvodi je predsjednik Skupštine RS Nenad Stevandić sa još tri poslanika entitetskog parlamenta- Igorom Žunićem, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Darkom Banjcem, iz Narodne partije Srpske, te Dragomirom Vasićem, iz Srpske demokratske stranke, koji se od 2003. godine nalazi na listi američkih sankcija.
Entitetska delegacija u Moskvu je otišla tri dana uoči godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, te na dan obraćanja naciji ruskog predsjednika Vladimira Putina u kojem je optužio Zapad da podstiče globalni rat kako bi uništio Rusiju.
"To jeste demonstracija neusklađenosti, ne samo s politikama EU, već i vrijednostima demokratskog svijeta, koji je najsnažnije osudio rusku agresiju na Ukrajinu", dodaje se iz EU u BiH.
U istom tonu nastavlja i Američka ambasada u BIH.
Za RSE navode kako je "odluka rukovodstva Skupštine RS da posjeti Moskvu uoči godišnjice ničim izazvane, ilegalne, sveobuhvatne invazije Rusije na Ukrajinu sramotna".
"Rusija je agresor u ovom sukobu. Njene akcije su rezultirale smrću hiljada civila i uništenjem čitavih gradova u susjednoj suverenoj državi Ukrajini. Sa režimom koji čini ratne zločine i zvjerstva ne može biti 'uobičajenog posla'", ističu u Ambasadi SAD.
Podsjećaju da su se "svi bosanskohercegovački lideri obavezali da će izgraditi demokratsku i prosperitetnu budućnost za svoje birače u okviru euroatlantske zajednice naroda".
"Da bi to postigli, trebali bi raditi na implementaciji 14 prioriteta EU i usklađivanju vanjske politike BiH sa EU, a ne posjećivati Moskvu", stoji u odgovoru za RSE iz Ambasade SAD u BiH.
Predsjednik Skupštine bh. entiteta RS u Moskvi boravi dva dana.
Najavljeno je da će delegacija razgovarati sa Valentinom Matvijenko, predsjedavajućom Savjeta Federacije ruskog Parlamenta, na čiji poziv su, kako je zvanično saopšteno, i otišli u Rusiju.
Ona se nalazi na "crnoj listi" Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Isti dan planiran je i razgovor sa predstavnicima Komiteta Državne dume za bezbjednost i za borbu protiv korupcije, te koordinatorom poslaničke grupe za odnose sa parlamentima Republike Slovenije i zemalja balkanskog regiona.
Drugog dana posjete, 22. februara, Stevandić i poslanici iz RS razgovaraće i sa predsjedavajućim ruske Dume Vjačeslavom Volodinom i sa prvim zamjenikom ministra inostranih poslova Ruske Federacije Vladimirom Titovom.
Za Stevandića nema ništa sporno
Nenad Stevandić je uoči posjete Moskvi izjavio za RSE da ona "ni na koji način ne šteti interesima Bosne i Hercegovine", već da, "naprotiv BiH ostvaruje i benefite poput niže cijene gasa".
Kako je rekao, njegova posjeta je "nastavak politike neutralnosti za koju se zalažu u RS".
"Ja mislim da je bolje biti neutralan i sarađivati sa svima, nego se opredijeliti, pa rizikovati da trpite posljedice opredjeljivanja. Prvo, mi ne znamo kako će se ovo završiti, naša posjeta nema veze sa ukrajinskim sukobom i odnosima EU i SAD sa Rusijom, ima veze sa zahvalnošću za blokiranje rezolucija i akata koji su na štetu Republike Srpske", rekao je Stevandić.
Evropska unija od Bosne i Hercegovine očekuje da uskladi svoju sa politikama EU, uključujući sve odluke o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici. Za RSE podsjećaju i da je BiH jedna od mnogih zemalja koja trpi štete od ruske agresije na Ukrajinu.
"Ruska agresija na Ukrajinu predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava, uzrokovala je ogromne patnje za narod Ukrajine, podriva evropsku i globalnu sigurnost i stabilnost i dovela je do poskupljenja koja pogađaju najugroženije u društvu, uključujući i u Bosni i Hercegovini", ističu u Delegaciji EU u BiH.
Iz EU do sada su u nekoliko navrata zatražili od BiH usklađivanje sa evropskim politikama, naročito od kada je Bosni i Hercegovini dodijeljen status kandidata za članstvo u EU, u decembru prošle godine.
Direktno je zatraženo usklađivanje sa viznom politikom EU, tačnije, ukidanje viza za ruske državljane, koji u BiH bez viza dolaze od 2013. godine.
BiH, iako se formalno pridružila sankcijama EU protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, ih ne provodi, jer o odluku o tome nije donio Savjet ministara BiH, zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske.
Umjesto sankcija, bh. entitet Republika Srpska nastavlja da razvija dobre odnose sa Rusijom.
Od početka ruske agresije na Ukrajinu, Milorad Dodik, kao bivši član Predsjedništva BiH dva puta se tokom prošle godine, u junu i septembru, sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Time je Dodik postao jedan od rijetkih visokih zvaničnika neke države koji se sastajao sa ruskim liderom od početka napada Rusije na Ukrajinu, u februaru 2022. godine.
Dodik je u januaru, kao predsjednik entiteta Republika Srpska, odlikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina ordenom za kako je navedeno "patriotsku brigu i ljubav prema RS-u".
Istovremeno, entitetske vlasti su najavile tokom proljeća ove godine održavanje i srpsko-ruskog foruma.
Šta kažu u Ministarstvu spoljnih poslova BiH?
Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković posjetu delegacije RS Rusiji ocijenio je kao očekivanu, te dodao da je "ne smatra dobrim potezom zbog trenutno nejedinstvenog stava u BiH o Rusiji i sankcijama".
Konaković je na konferenciji za novinare u Sarajevu, 20. februara, istakao da je primjetan ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, te da je "trenutni momentum važan za budućnost zemlje".
"Ovo je momentum koji se, nažalost, dešava Bosni i Hercegovini zbog agresije na Ukrajinu i činjenice da je cijeli svijet fokusiran na geopolitičku kartu kada se danas taj prostor dijeli na one koji su uz Rusiju i one koji nisu. Na taj način smo ponovo dobili fokus i ovo je momentum koji moramo iskoristiti", rekao je Konaković.
Posjeta iz RS dio Putinove strategije
Posjeta poslanika iz entiteta RS može se posmatrati i kao dio Putinove strategije, zagrljaja da uticajem na Bosnu i Hercegovinu, Gruziju i Moldaviju odvuče pažnju sa dešavanja u Ukrajini, ocjenjuje za RSE politolog Harun Cero.
"Za nadati se da je ovo samo neki vid diplomatske posjete gdje se neće od njih tražiti konkretne stvari, konkretni potezi koji bi vodili daljnjoj destrukciji političkog habitusa u BiH, odnosno načina na koji se stvari rade. Bojim se da ono što smo vidjeli do sada, prije izbora i u prethodnom mandatu, barem kada su u pitanju vladajući iz bh. entiteta RS, da će se to nastaviti", ističe Cero.
On navodi da je Rusija potpuno promijenila narativ od 2006. godine do kada je njen pristup prema BiH bio "konstruktivan".
Agresivniji uticaj Rusije mogao se vidjeti i tokom posjete Valentine Matvijenko Bosni i Hercegovini još 2018. godine.
Govor ruske političarke u Parlamentu BiH pokazao je, ističe Cero, način na koji se jedna državnica ne bi trebala ponašati u drugoj državi.
"Govorila je ono upravo što se i danas potencira od strane ruske diplomatije, kako funkciju visokog predstavnika treba čim prije zatvoriti, spominjala je široku autonomiju za entitete, konfederalni model koji se gura sa strane Rusije, spominjala je Ustavni sud i Tužilaštvo", podsjeća Cero.
Zbog svega toga, dodaje on, nije slučajno što je na posljednjim sastancima ministara vanjskih poslova i šefova i država NATO odlučeno da se BiH, Moldaviji i Gruziji ponudi dodatna zaštita i podrška.
Paket pomoći odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH je odobren na ministarskom sastanku zemalja članica NATO-a u Briselu, navelo je Ministarstvo odbrane BiH 17. februara.
Cero je mišljenja i da bi direktne štete od posjeta Rusiji mogle biti vidljive kroz blokadu evropskih obaveza BiH, te se nada i da će novom Strategijom vanjske politike biti definisano da nema više takvih posjeta.
Postojeća Strategija vanjske politike, koju je Predsjedništvo BiH usvojilo 2018. godine, ističe u martu ove godine.
Državnom strategijom do sada je bilo definisano da BiH usaglašava svoje politike sa politikama EU, što je i poslužilo Ministarstvu vanjskih poslova, da BiH podrži sve izjave EU o sankcijama Rusiji, te kvalifikacijama ruske agresije u rezoluciji i pred Savjetom bezbjednosti UN.