U Crnoj Gori obilježene tri decenije od zločina u Štrpcima
Povodom 30 godina od zločina u Štrpcima kada je iz voza oteto i ubijeno 20 osoba, Bošnjačko vijeće Crne Gore pozvalo je zagovornike Otvorenog Balkana da, kako su naveli, "otvore" jezero Perućac, na Drini, duž granice Srbije i Bosne i Hercegovine.
"I otkriju masovnu grobnicu u kojoj se pretpostavlja da ima najmanje dvije hiljade posmtrnih ostataka. Tamo su i kosti naših najmlijih", rekao je Mirsad Rastoder iz Bošnjačkog vijeća na obilježavanju godišnjice ovog zločina.
Na željezničkoj stanici Štrpci u Bosni i Hercegovini, 27. februara 1992. uniformisane osobe pod komandom Milana Lukića izvele su iz 20 ljudi, odveli ih u nepoznatom pravcu i ubili.
Najmlađa žrtva imala je samo 16 godina, a najstarija 59.
Nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska je uručivanjem "paketa odgovornosti" Vladi Crne Gore i komemoracijom na Željezničkoj stanici u Podgorici, obilježila tri decenije od tog zločina .
Simbolično, na sjedištima kupea postavljene su ruže i imena nastradalih.
U "paket odgovornosti" za premijera Dritana Abazovića su, kako su naveli, dokazi o ratnom zločinu Štrpci.
"Između ostalog u paketu je navedeno i da je otmica bila isplanirana a da nijedna država nije uradila ništa kako bi to spriječila", kazala je koordinatorka Inicijative, Mehdina Kašić Šutković.
U to vrijeme Crna Gora i Srbija bile su u zajedničkoj državi.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević, ocijenila je da je to bio "državni zločin" i pozvala tužilaštvo da preispita krivičnu prijavu iz 1998.godine:
"U njoj je navedeno 14 imena iz vrha vlasti tadašnje savezne države, Srbije, kao i državnog želeljezničko-transportnog preduzeća Beograd, čiji su rukovodioci bili upoznati da će do otmice doći", rekla je Gorjanc Prelević.
Kašić Šutković je poručila da su presude za ovaj zločin minimalne i "mizerno sramne".
"Od 20 osoba koji su mučeni i ubijeni pronađeni su posmrtni ostaci samo četvoro. Za ostalima traganje traje tri decenije. Porodice i dalje nisu dobile tijela najdražih kako bi ih sahranili. Dosta njihovih članova porodica je preminulo pa to neće ni dočekati".
Nikola Zirojević iz Socijaldemokrata pozvao je na suočavanje sa prošlošću "kako naša budućnost ne bi izgledala isto".
"Nezamislivo mi je kako se osjećaju porodice žrtava, nezamislivo mi je da njih 16 nije nikada pronađeno".
U Crnoj Gori je za ovaj zločin osuđen samo Nebojša Ranisavljević na 15 godina zatvora.
Milan Lukić u Haškom tribunalu osuđen je za zločine počinjene u Višegradu na doživotnu robiju, dok za zločin u Štrpcima nije odgovarao.
Ove godine Viši sud u Beogradu je prvostepeno osudio Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca na po deset godina zatvora, a Draganu Đekić na pet godina.
Sud BiH u januaru je osudio Bobana Inđića na 15 godina, a u oktobru prošle godine proglasio krivima još sedam bivših pripadnika Druge podrinjske brigade VRS-a za učešće u otmicama i ubistvima.
Burna polemika poslanika zbog koncerta u Skupštini
Neplanirano tema zločina u Štrpcima bila je predmet diskusije u crnogorskom parlamentu.
Naime, nakon što su poslanici odali počast žrtvama u Štrpcima minutom ćutanja održan je nenajavljen mini muzički koncert u plenarnoj sali parlamenta, koji je izazvao negodovanje dijela poslanika.
Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić je kazao je da se neko "kulturno poigrava sa uspomenama na kosti nevino stradalih u Štrpcima".
"Očekujemo da se predsjednica Skupšine Crne Gore Danijela Đurović u najmanju ruku izvini crnogorskoj javnosti, porodicama žrtava i bošnjačkom narodu".
Njegova koleginica iz Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković, istakla je da ne može da vjeruje da neko na tako važnoj funkciji na ovaj način "vodi računa o današnjem danu" i da se nakon minuta ćutanja izvodi ovaj performans.
"Gdje vam je protokol da vam ukaže ako vi ne znate?", pitala je poslanica SDP-a.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da je u pitanju klasična muzika koja se koristi i kada su dani žalosti a da je koncert priređen zbog dogovora oko izbora sudija Ustavnog suda.