Apelacije Ustavnom sudu BiH zbog Zakona o nepokretnoj imovini RS
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske.
Komšić je zatražio od Ustavnog suda BiH i određivanje privremene mjere, "kako ne bi nastala nenadoknadiva šteta eventualnom primjenom spornog zakona".
Radi se o zakonu koji reguliše pravo vlasništva nad imovinom koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u bh. entitetu Republika Srpska.
"Namjera službenih lica iz izvršnih organa vlasti i organa uprave u bh. entitetu Republika Srpska da ne poštuju odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te da kroz predlaganje neznatno izmijenjenog teksta i sadržaja spornog zakona koji je i u ranijim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine stavljen van pravne snage, poigravanje je sa vladavinom prava u Bosni i Hercegovini što je nedopustivo", poručio je u utorak Komšić.
On je pozvao i Tužilaštvo BiH da procesuira odgovorne za kršenje ranijih odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa državnom imovinom.
"Da u svom domenu i u skladu sa Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine poduzme sve radnje protiv lica koja čine krivično djelo neizvršenja konačnih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i protiv lica koja vrše podstrekivanje drugih na činjenje pomenutog krivičnog djela, što potpada pod individuinu krivičnu odgovornost, a nikako pod bilo kakav vid kolektivne odgovornosti", rekao je Komšić.
"Način donošenja spornog Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti bh. entiteta Republika Srpska jasno ukazuje na postojanje namjere za izvršenje takvog krivičnog djela od strane službenih lica iz izvršnih organa vlasti kao i organa uprave u bh. entitetu Republika Srpska, te stoga očekujemo reakciju nadležnog tužilaštva”, zaključio je Komšić.
Apelaciju uputilo i 11 poslanika Predstavničkog doma BiH, te 5 delegata Doma naroda BiH
Apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog Zakona o imovini RS uputilo je u utorak i 11 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
U pitanju su poslanici iz Socijaldemokratske partije (SDP), Naroda i Pravde (NiP), Naše strake (NS) i Bosanskohercegovačke inicijative (BHI-KF).
Predsjedavajući Predstavničkog doma BiH Denis Zvizdić iz NiP, poručio je na Twitteru da je "državna imovina za njih jedno od najvažnijih pitanja i o tome može odlučivati samo Parlamentarna skupština BiH".
Zakon o nepokretnoj imovini suspendovao je u ponedjeljak, 28. februara visoki predstavnik Kristijan Šmit, nekoliko sati prije nego što je zvanično stupio na snagu.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS podnijeli su i Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, Dženan Đonlagić, Džemal Smajić, Safet Softić i Zlatko Miletić.
Zahtjevom je zatraženo stavljanje van snage navedenog zakona. Takođe je zatraženo i usvajanje privremene mjere kojom bi se odmah zabranila primjena navedenog zakona do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik, nakon Šmitove odluke poručio je da je "Republika Srpska usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koji ostaje na snazi".
Dodik ne priznaje Christiana Schmidta za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, jer se protivi načinu njegovog imenovanja.
Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu (PIC) mira su 27. maja 2021. godine imenovali Schmidta za visokog predstavnika u BiH, nakon što ga je za to mjesto kandidovala Njemačka.
Uoči donošenja odluke 27. februara, OHR je pet dana ranije zatražio od Ustavnog suda da hitno reaguje i "spriječi nepovratnu štetu državnim interesima".
Prethodno je Ustavnom sudu BiH apelaciju uputio Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.
Bećirović je 21. februara zatražio od Ustavnog suda da donese Odluku o privremenoj mjeri kojom se stavlja van pravne snage ovaj zakon do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu.
Pitanje državne imovine godinama bez rješenja
Vijeće za provođenje mira u BiH je u septembru 2004. godine zatražilo od Bosne i Hercegovine da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine.
Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu SFRJ do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ.
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005., koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown, zabranjeno je raspolaganje državnom imovinom BiH.
Zabrana važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji utvrđuje koja imovina pripada kojem nivou vlasti. Na državnom nivou taj zakon nikada nije usvojen.
Sve odluke Ustavnog suda BiH
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2012. godine stavio van snage zakon koji se bavio pitanjem državne imovine u Republici Srpskoj. Tim zakonom je bilo predviđeno da nepokretna imovina, kojom je zabranjeno raspolaganje, bude upisana kao vlasništvo RS.
Ustavni sud BiH je, u skladu sa ovom odlukom, kasnije osporavao i druge zakone koji državnu imovinu prepisuju na entitet.
U septembru 2021. neustavnim je proglašen entitetski Zakon o šumama, a godinu i po ranije, u februaru 2020. godine Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS-a.
Ova pravosudna institucija je, također, u februaru 2020. godine ocijenila neustavnim i više članova Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS.
U svim odlukama, navedeno je da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.