Srbija potpisala grant EU za prugu Beograd - Niš
Prva tranša granta Evropske unije Srbiji od 598 miliona evra za izgradnju brze pruge od Beograda do Niša potpisana je 28. februara.
Sporazum su u Beogradu parafirali Alesandro Bragonzi, šef predstavništva Evropske investicione banke (EIB) za Zapadni Balkan, i Goran Vesić, ministar saobraćaja i građevinarstva u Vladi Srbije.
Sporazum se odnosi na gradnju deonice Stalać - Đunis od 17,7 kilometara, koja će se prva graditi na trasi buduće brze pruge Beograd – Niš. Taj pravac deo je evropskog železničkog Koridora 10 čiju izgradnju finansira Evropska unija.
Predstavnici EIB i srpske Vlade grant su potpisali putujući vozom kroz Beograd, iz stanice Prokop ka Ripnju, na budužem železničkom pravcu do Niša ukupne dužine 230 kilometara.
Svečanom potpisivanju granta EU u vozu kroz Beograd prisustvovali su evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Njih dvojica predvodili su delegacije EU i Beograda koje su tokom vožnje kroz glavni grad imale sastanak na aktuelne teme.
Za izgradnju pruge do Niša, koji se nalazi 240 kilometara jugoistočno od Beograda, Evropska unija obezbediće 2,2 milijarde evra; zajam EIB od milijardu i sto miliona, zajam Evropske banke za obnovu i razvoj od 550 miliona, dok je donacija EU 598 miliona – od čega je 265 miliona evra do sada odobreno. Isplate kompletnog iznosa planirane su do kraja 2024. godine.
Gradnja je planirana u tri etape, najpre Beograd - Velika Plana, Velika Plana – Paraćin i na kraju Paraćin - Niš. Nadležni u Beogradu su saopštili da se na toj brzoj pruzi očekuje 2,3 miliona putnika godišnje. Završetak radova na železnici Beograd – Niš očekuje se 2029. Planirano je da se vozom na toj liniji putuje brzinom od 200 kilometara na sat, te da se od Beograda do Niša železnicom stiže za 100 minuta.
Panevropski saobraćajni Koridor 10 većim delom prolazi bivše jugoslovenske republike, Severnu Makedoniju, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju. Železnički transport na tom pravcu ka zemljama zapadne Evrope dugačak je 2.528 kilometara, dok je drumski koridor dugačak 2.300 kilometara.