Pritisnuta kritikama Vlada Crne Gore povukla 'anti-mafija' zakon

Nakon oštrih kritika u Skupštini, Vlada Crne Gore povukla je 28. februara izmijenjeni Zakon, koji treba da omogući oduzimanje imovine stečene kriminalom.

Predložene izmjene Zakona pune su pravnih manjkavosti i politički motivisane, ocijenila je većina poslanika na posebnoj sjednici Skupštine na kojoj je je ovaj, anti-mafija zakon, bio jedina tačka dnevnog reda.

Sa druge strane, predstavnici Vlade, koji su se zalagali za njegovo usvajanje, poručili su da ne treba gubiti vrijeme već što prije početi s primjenom.

Riječ je o pravnom aktu na kojem Vlada radi već dvije godine, a čijem usvajanju se u postojećem obliku oštro protivi Evropska komisija.

Osim Evropske unije, Zakon su kritikovale organizacije koje se duže od deceniju zalažu za zakonsko rješenje, koje bi tretiralo kriminalom stečenu imovinu, a prije svega Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i Akcija za ljudska prava (HRA).

"Djeluje mi da je intencija ovog zakona da se stimulišu tajkuni iz prethodnog režima Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) i pređu na drugu stranu - da budu tajkuni novog režima", rekla je direktorica MANS-a, Vanja Ćalović Marković.

Ona je posebno kritikovala činjenicu da bi se Zakona odnosio na posljednjih deset godina, što bi amnestiralo one koji su se 90-ih godina nezakonito obogatili.

Za Vladu i premijera Zakon dobar

Jedno od prvih obećanja vladajuće većine, proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Građanskog pokreta URA, formirane nakon izbora avgusta 2020. godine, bilo je da će ključni prioritet rada biti borba protiv kriminala i oduzimanja nezakonito stečene imovine.

Jedan od koraka na tom putu bilo je upravo donošenje ovog takozvanog "anti-mafija zakona".

Vlada je na njemu radila dvije godine, utvrdila ga je bez javne rasprave, ocjenjujući da je riječ o "istorijskom rješenju". Zbog čestih dorada, skupštinska rasprava o njemu je više puta odlagana.

Zakon o porijeklu imovine kreiran je tako da bude efikasna podrška Tužilaštvu u oduzimanju imovine i daće rezultate u prvoj godini primjene, kazao je premijer Dritan Abazović na sjednici Skupštine.

Negirao je optužbe MANS-a da je skriveni cilj zakona legalizacija imovine funkcionera ili biznismena iz prethodnog režima.

"Svi će morati morati da dokažu porijeklo imovine u građanskom postupku. Ako ne damo instrument, i dalje ćemo imati neefikasne zakone koji ne mogu da odgovore zahtjevima borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije", naglasio je Abazović.

Prema njegovim riječima, postojeća zakonska rješenja su neefikasna, "i do sada su se samo oduzimali bezvrijedni satovi, manžetne, knjige".

Prema dosadašnjim Krivičnom zakoniku, finansijska istraga i oduzimanje imovine slijedi nakon što se u krivičnom postupku dokaže da je ta imovina stečena kriminalom.

Ministar pravde Marko Kovač rekao je da bi država sada imala na desetine miliona eura da je ovakvo zakonsko rješenje postojalo prije pet godina.

"A politiku Vlade neće voditi nijedna nevladina organizacija. Saslušaćemo ali ovo je u nadležnosti Vlade i Ministarstva pravde i tako ćemo se odnositi", riječi su Kovača.

Nevladin sektor oštro protiv

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković je ukazala da je decenijama obećavano da će svi oni koji su se obogatili zahvaljujući ratu i sankcijama morati da vrate novac u budžet.

"Ali nama Vlada sada predlaže zakon koji abolira devedesete. Zakon se odnosi na ona lica za koja nisu uništeni dokazi i može se dokazati veza te imovine i krivičnog djela koji se može dokazati", navela je Ćalović Marković.

Iz MANS-a je saopšteno da je bolje nemati nikakav zakon, nego imati takav da će oni koji su nezakonito stekli imovinu dobiti priliku da je legalizuju.

Ćalović Marković je ranije ocijenila da je većina imovine stečene kriminalom na off shore destinacijama, a da evropske zemlje neće sarađivati sa Crnom Gorom u otkrivanju te imovine crnogorskih funkcionera, na osnovu predloženih rješenja.

I HRA je ocijenila da je Zakon suprotan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

"Konfiskaciju imovine u kontekstu krivičnog postupka smješta u građanski postupak, što je rješenje kakvo se ne srijeće nigdje u uporednom pravu", navode iz HRA.

Partije vlasti za usvajanje izmijenjenog zakona

Da treba što prije usvojiti izmijenjeni zakon i krenuti s primjenom kako se ne bi gubilo vrijeme a imovina iznosila, smatraju u Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP), jednoj od stranaka koje čine Vladu, iz čijih redova je i ministar pravde, Marko Kovač.

I iz Abazovićevog pokreta URA su branili zakonska rješenja. Poslanik Miloš Konatar je kazao da " imamo milione eura stečenih kroz kriminal a sa druge sve građane koji žele da se oteto vrati državi", naveo je Konatar.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica poručio je da na usvajanje Zakona obavezuju "poraženi, opljačkani, ali i pravna i moralna tradicija".

"Potreban je zakon koji udara na sve djelove i sve generacije mafije i zakon koji objedinjuje sve borce protiv korupcije, pranja novca", kazao je Koprivica.

Ko se protivi izmijenjenom Zakonu?

Kao i u nevladinom sektoru, u opoziciji, ali i dijelu vladajuće većine, Demokratskom frontu i Demokratama, smatraju da ponuđeni tekst Vlade ne nudi adekvatan način za oduzimanje nezakonito stečene imovine.

"Insistiramo da se svima, koji su od devedesetih do danas oštetili Crnu Goru, oduzme imovina", rekao je poslanik DF-a, Predrag Bulatović.

Draginja Vuksanović Stanković iz Socijaldemokratske stranke (SDP) je poručila da ne treba donositi zakon koji se ne može primjenjivati, "samo da bismo mahali njime i govorili – imamo anti-mafija zakon".

Činjenicu da postojeća zakonska rješenja nisu bila efikasna, potkrjepljuje podatak da je do sada svega 14 odluka Višeg suda u Podgorici o trajnom oduzimanju imovine stečene kriminalom na teritoriji Crne Gore, a ni jedno oduzimanje imovine koja je u inostranstvu.

Ustav Crne Gore striktno zabranjuje retroaktivnu primjenu bilo kog novog zakona.

Zato je preispitivanje porijekla imovine koja je u prošlosti stečena kriminalom, moguće samo izmjenama postojećeg zakona.