Antizapadni narativ i konzervativizam jača u Crnoj Gori
Građani Crne Gore u zabrinjavajuće visokom broju vjeruju u teorije zavjere o COVID-19, propagandne narative i dezinformacije koje o agresiji na Ukrajinu širi Rusija, a vidljive su posljedice antievropskih i antizapadnih narativa, nalazi su istraživanja Centara za demokratsku tranziciju (CDT) iz februara ove godine.
Ovi podaci značajno odstupaju od visoke podrške građana ulasku Crne Gore u Evropsku uniju (EU) ali i od politike zvanične Podgorice, koja je uvela sve pakete sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Crna Gora privremeni je dom i za oko 8.000 ukrajinskih izbjeglica.
Otkud antizapadni stavovi?
Gledajući kako se ponašaju političke elite, ne iznenađuje što i pored visoke podrške članstvu, toliki broj građana vjeruje da EU iskrivljuje tradiciju i nameće devijantna ponašanja, ocijenila je politička analitičarka Nikoleta Đukanović:
"Imate političke elite i institucije koje rade gotovo sve da evropske vrijednosti uopšte ni ne približe građanima. Jer njima samima nisu ustvari bliske".
Članstvo podržava 78 odsto građana Crne Gore, rezultati su istraživanja javnog mnjenja za potrebe Delegacije EU u Podgorici predstavljenog u decembru.
Novo istraživanje CDT i agencije Damar pokazuje da 41 odsto građana vjeruje da "EU iskrivljuje tradiciju i nameće devijantno ponašanje".
Različite su kategorije, kaže Đukanović, podrška ulasku Crne Gore u EU sa stvarnim razumijevanjem šta je Unija i spremnošću da se usvoje vrijednosti koje savremena demokratija baštini.
Poslije promjene trodecenijske vlasti na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020., većina građana je očekivala promjene. Đukanović, međutim, navodi da sa tim promjenama nisu dobili nikakav napredak:
"To su najčešće autoritarne ličnost koje su željele da dođu do pozicija moći koje je DPS imao 30 godina. I nikakve ih promjene zaista ne zanimaju".
Sociolog Andrija Đukanović za RSE ocijenjuje je da se antievropski stavovi iz istraživanja mogu pripisati uticaju nekoliko faktora, prije svega djelovanju političke elite u posljednjih 30 godina:
"Jedan dio političara propagira antievropske stavove vođen svojim nacionalističkim i tradicionalističkim ideologijama koje u približavanju Evropi vide opasnost po opstanak nacije i tradicionalnih vrijednosti."
S druge strane, dodaje da je doskorašnja trodecenijska vlast apsolutizovala vrijednosti zapada kao neprikosnovene i nametala ih ostatku društva odbacujući sve vezano za tradiciju i prošlost kao retrogradno.
"Izostajao je dijalog prilikom usvajanja određenih vrijednosti i uključivanju u proces evropskih integracija", kaže Đukanović.
On navodi i da je bivša vlast u svom djelovanju u suštini odstupala od tih istih evropskih vrijednosti koje je propagirala.
Dodaje i na jak uticaj crkve na društvena dešavanja i stavove građana:
"Crkva, ovdje mislim na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), kod nas nažalost u djelovanju ima dosta elemenata nacionalizma, ksenofobije i opredijeljena je za samo jednu stranu. Takav stav građani, budući da im je crkva najviši autoritet, lako prihvataju kao jedino ispravan i tačan. Usvajaju stav crkve o brojnim pitanjima, bez potrebe da ih preispituju."
Dodao je da ne treba zaboraviti ni uticaj porodice na stavove mladih, u kojima se "u velikom broju slučajeva gaje vrijednosti pokornost autoritetima i nacionalizam".
Crkva Rusiju drži za jedinog iskrenog saveznika
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, crnogorske vlasti su, prateći spoljnopolitičku agendu EU, uvele sankcije Rusiji, zabranile emitovanje Russia Today i Sputnik, proglasile više ruskih diplomata nepoželjnim.
Crna Gora je u više navrata uputila Kijevu pomoć, ali i primila veliki broj izbjeglica.
Više od polovine građana, prema istraživanju CGO i Damara iz jula prošle godine, podržavalo je politiku Vlade kojom se osuđuje ruska agresija i sankcije.
Novo istraživanje CDT-a i Damara pokazuje da gotovo četvrtina građana smatra da su Ukrajinci nacisti i da Kijev fingira broj žrtava kako bi lažno optužio Moskvu.
I pored Vladinih mjera ne treba zanemariti da u Crnoj Gori postoji ogroman uticaj Rusije i Srbije kroz partije, Srpsku pravoslavnu crkvu i medije, kaže Nikoleta Đukanović :
"Imamo društveni i politički ambijent vrlo pogodan za razvoj ovakvih ideja. S obzirom na nasljeđe od 90-ih na ovamo, i dešavanja na Balkanu, ne treba puno našim građanima da potpadnu pod ovakve uticaje."
Podršku građana ruskoj agresiji na Ukrajinu, sociolog Andrija Đukanović vidi u nacionalizamu, uticaju crkve ali i želji za nekom vrstom osvete zapadu zbog dešavanja iz prošlosti:
"I tu se osjeća jak uticaj crkve koja Rusiju drži za našeg jedinog iskrenog istorijskog saveznika, odričući bilo kakvu mogućnost kritike. Možda je Rusija zaista bila to što nam kažu, ali to ne može biti opravdanje da se ne vidi da je to danas diktatura koja unutar zemlje ali i spolja djeluje nedemokratski."
Nedopustivo visoka distanca prema LGBT
Istraživanje CDT i Damara pokazalo je porast broja građana koji smatraju da je homoseksualnost bolest i mentalni poremećaj.
To je značajan rast u odnosu na istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) iz novembra 2022.
Danijel Kalezić, izvršni kodirektor Saveza za jednaka prava LGBTIQ osoba na zapadnom Balkanu i Turskoj, kazao je da je dva istraživanja teško uporediti bez analiziranja metodologije.
"Ali ono što znamo bez istraživanja, je da su homofobija i transfobija na izrazito visokom nivou i da je netrpeljivost i socijalna distanca prema LGBT osobama na nedopustivo visokom nivou", ocijenio je Kalezić.
Poručio je da institucije, civilni sektor i građani moraju još mnogo uraditi kako bi Crna Gora bila dobro mjesto za život svih, pa i LGBT osoba.
A da je opasno da se netačnim informacijama ugrožavaju životi ljudi drugačije seksualne orijentacije, ocjenjuje Andrija Đukanović.
"Kroz odnos prema ovoj manjini možemo vidjeti na čemu se baziraju stavovi crkve i pojedinih politika i da su to u velikoj mjeri poluistine i manipulacije", kaže Đukanović.
Sve ovo ukazuje da nije slučajno što je proces pristupanja EU potpuno zamrznut, zaključuje Nikoleta Đukanović.
Crna Gora postala je kandidat za članstvo prije 10 godina, u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista predsjednika Mila Đukanovića, koja je avgusta 2020. izgubila vlast od proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA.
Crna Gora je otvorila sva poglavlja, a privremeno zatvorila tri, od kojih posljednje 2017. godine.