Uloga ambasadora Francuske u izborima u Crnoj Gori

Ambasador Francuske u Crnoj Gori Kristijan Timonije (Christian Thimonier) nije se oglasio nakon što je njegova izjava, povodom incidenta na Cetinju, postala dio propagandne kampanje za predsjedničke izbore u Crnoj Gori.

Timonije je "fašističkom agresijom" nazvao protest grupe građana Cetinja uoči predizbornog skupa predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića, kada je prema navodima policije spriječen napad na njega, a što je osudila većina partija i javnosti.

Kandidat pokreta "Evropa sad", Jakov Milatović, tu izjavu je iskoristio u optužbama na račun protivkandidata.

On je kazao da su politike Socijaldemokratske partije (SDP) i Demokratske partije socijalista (DPS), koje takođe imaju kandidate u predsjedničkoj trci, "oličenje nacionalističke, desničarske politike".

"Pa vidjeli ste kako je tu politiku (SDP-a) nazvao ambasador Francuske – to je fašistička politika. Takve politike ovdje ne prolaze. Jer je Đukanovićeva politika i politika njegovih satelita fašistička politika", rekao je Milatović na TV Adria.

Radio Slobodna Evropa(RSE) tražila je komentar od francuske Ambasade u Podgorici i od Ministarstva vanjskih poslova Francuske ali odgovore nijesmo dobili.

Od početka 90'ih SDP ima jasnu antiratnu orjentaciju a za vrijeme vlasti DPS Crna Gora je ušla u NATO.

SDP traži da se ambasador oglasi

Predsjednik SDP-a Raško Konjević je pozvao francuskog ambasadora da demantuje Milatovića, a oglasio se i počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić.

"Putin je proglasio Ukrajince nacistima kako bi ih brisao kao narod i pripojio im zemlju. Mitropolit SPC Joanikije, nasljednik imena fašističkog prethodnika na tom mjestu, proriče Crnoj Gori sudbinu 'MALE UKRAJINE'. Đakon Jakov je samo sluga tih nauma", saopštio je Krivokapić 14. marta.

Jakov Milatović bio je ministar u Vladi Zdravka Krivokapića, prvoj nakon smjene DPS 2020.godine, čiju je je kadrovsku strukturu dominatno odredila Srpska pravoslavna crkva (SPC)u Crnoj Gori.

Krivokapić je svoje ministre nazivao "apostolima", a Milatović je tokom posjete SPC razgovarao sa mitropolitom Joanikijem razgovarao o politici povećanja nataliteta.

Kako je sve počelo

Dva dana nakon što je 10. marta grupa građana na Cetinju protestovala uoči skupa Milatovića, kada je prema navodima policije spriječen napad na njega, oglasio se ambasador Timonije koji je za Vijesti incident nazvao "fašističkom agresijom".

"Ova vrsta fašističke agresije je protiv ne samo evropskih vrijednosti, već i osnovnih ljudskih vrijednosti. Treba obratiti pažnju na svim nivoima u svim partijama da se spriječi govor mržnje koji otvara prostor za ovakvo neprihvatljivo ponašanje", kazao je Timonije.

Protesno pismo francuskom ambasadoru

Reagovao je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković pismom ambasadoru u kojem je targetiranje tog grada ocijenio neutemeljenim i neprihvatljivim.

Pravo na miran protest je garantovano ljudsko pravo i treba ga afirmisati, a ne kroz pojedinačni negativni istup nazivati fašizmom, naveo je Đurašković uz podsjećanje da je među prvima osudio incident u kojem nije bilo fizičkog obračuna.

"Antifašističke i antiratne vrijednosti branjene su i odbranjene i devedesetih godina zahvaljujući Cetinju i Cetinjanima, a tako je bilo i 5. septembra 2021. godine kada su SPC i policija izvršili svojevrsni desant na Cetinje", kazao je Đurašković.

Dodao je da Timonije "tada nije govorio o fašizmu", niti je osudio suzavac, gumene metke i brutalnu opsadu Cetinja, te pozvao Timonijea da se izvini građanima Cetinja.

U tom gradu su 5. septembra 2021. godine prilikom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija održani protesti, tokom kojih je povrijeđeno više desetina ljudi, a na grad bačene ogromne količine suzavca.

Odgovor bez izvinjenja

Francuski ambasador je odgovorio u još jednoj izjavi Vijestima, ali se nije izvinio.

"Moja izjava nije se odnosila na građane Cetinja, nego je imala za cilj odbranu opštih principa koji važe podjednako u Parizu, Cetinju", naveo je Timonije.

Ranije je na izjavu francuskog ambasadora o skupu na Cetinju reagovala i savjetnica za vanjske poslove predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, Tamara Brajović:

"U moru dezinformacija, spinova i loših namjera, moramo pažljivo

promisliti prije nego nečemu damo kvalifikaciju ili stavimo u kontekst fašističke agresije. Uzavrelu atmosferu treba smirivati, ne dolivati ulje na odveć tmurnu stvarnost".

Zbog Timonijeve izjave je protestovala i grupa građana ispred ambasade Francuske u Podgorici 13. marta, koji su nosili fotografije sa Cetinja u suzavcu od 5. septembra 2021.godine, i slike povrijeđenih.

Među transparentima je pisalo i "Borci za ljudska prava – mete".

Oni su ambasadi predali pismo za Timonijea, u kojem su njegovu izjavu ocijenili kao nediplomatsku i neutemeljenu, te ga podsjetili da izostaje njegova reakcija na "radikalizaciju izazvanu spolja".

Spornu izjavu je francuski ambasador Kristija Timonije dao u jeku predizborne kampanje za predsjedničke izbore u Crnoj Gori, na kojima će građani birati između sedam kandidata.

To su aktuelni predsjednik države Milo Đukanović (DPS), Andrija Mandić (Demokratski front), Jakov Milatović (Evropa sad), Aleksa Bečić (Demokrate), Draginja Vuksanović Stanković (SDP), Goran Danilović (Ujedinjena) i kandidat grupe građana Jovan Radulović.

Izbori će se održati 19. marta.

Zašto Cetinje?

Milatović je bio ministar u Vladi Zdravka Krivokapića koja je odobrila intervenciju policije tokom protesta 5. septembra 2021. godine na Cetinju.

Okupljeni na cetinjskom protestu su nosili transparente na kojima je pisalo: "Pa što ako pogine deset Crnogoraca", što je navodna Milatovićeva izjava u vrijeme kad se odlučivalo o upotrebi policije.

Neprijatnosti tokom posjeta Cetinju su zbog dobacivanja tokom protesta građana imali ranije i Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović, koji je bio potpredsjednik te Vlade.

Prijestonica Cetinje ima dugu tradiciju otpora nacionalističkim tendencijama.

Cetinje je jedini grad na prostoru Evrope u kojem su svakodnevno sto dana organizovani skupovi podrške Ukrajini, a nakon toga svakog 24-tog u mjesecu, kao osuda ruske agresije koja je počela 24. februara prošle godine.

Početkom devedesetih na Cetinju su organizovani protesti protiv rata, posebno protiv napada na stotinak kilometara udaljeni Dubrovnik, od strane tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA), uz učešće crnogorskih rezervista.

U to vrijeme je među predvodnicima ratne ideologije bila tadašnja vladajuća demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.

Prijestonica Cetinje, na tridesetak kilometara zapadno od Podgorice, bila je tokom prethodnih vjekova sjedište svetovnih i duhovnih vladara Crne Gore.