Smještanje ruskog nuklearnog oružja odgovor na pritisak Zapada, poručuje Kijev

Bjelorusija tvrdi da je bila "prinuđena" da smjesti rusko taktičko nuklearno oružje na svojoj teritoriji kao odgovor na, kako je navela, "politički, ekonomski i informacioni pritisak bez presedana" sa Zapada.

U saopštenju objavljenom na web stranici bjeloruskog Ministarstva vanjskih poslova 27. marta, vlasti te zemlje optužuju Sjedinjene Američke Države (SAD), Veliku Britaniju i Evropsku uniju (EU) za "direktno i očito miješanje u unutrašnje stvari nezavisne države, s ciljem da izokrene geopolitički kurs i promijeni unutarpolitički red Bjelorusije."

Ova izjava dolazi tri dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je postigao dogovor s Aleksandrom Lukašenkom, autoritarnim vladarom Bjelorusije, o postavljanju taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji.

Ova država graniči sa zemljama članicama NATO-a i EU, Poljskom, Litvanijom i Letonijom, kao i Rusijom i Ukrajinom.

Lukašenko je postao međunarodni parija otkako je proglasio pobjedu na predsjedničkim izborima u augustu 2020. za koje opozicija i Zapad kažu da su namješteni.

Njegovo brutalno slamanje neistomišljenika koje je uslijedilo u Bjelorusiji podstaklo je EU, Britaniju, SAD i mnoge druge zapadne zemlje da uvedu sankcije Minsku i većini Lukašenkovog režima.

Usred rastuće međunarodne izolacije, Lukašenko se za podršku obratio tradicionalnom savezniku Rusiji. Zauzvrat, on je dozvolio Moskvi da koristi Bjelorusiju kao međuzonu za lansiranje invazije Kremlja na Ukrajinu.

U saopštenju Ministarstva vanjskih poslova navodi se da, suočena s takvim akcijama Zapada, "Bjelorusija mora da preduzme odgovorne akcije kako bi ojačala vlastite sigurnosne i odbrambene sposobnosti".

Kada je najavljivao taj potez, Putin je rekao da Rusija gradi skladište u Bjelorusiji i da Moskva neće prenijeti kontrolu nad oružjem vlastima u Minsku.

Ministarstvo vanjskih poslova Bjelorusije saopštilo je da je taj potez "čvrsto u skladu s međunarodnim pravom" i da nije u suprotnosti sa Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja (NPT), iako su ga zapadni lideri osudili.

Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, 26. marta nazvao je taj potez "neodgovornom eskalacijom i prijetnjom evropskoj sigurnosti" i upozorio da se Minsk suočava s mogućim daljim sankcijama ako bude domaćin oružja.

NATO je u međuvremenu rekao da "pomno prati situaciju" i optužio Moskvu za "dosljedno" kršenje obaveza kontrole naoružanja, uključujući nedavnu suspenziju novog sporazuma START.

Bijela kuća je također saopštila da prati situaciju, iako ne vidi neposredan razlog za prilagođavanje svog nuklearnog stava niti bilo kakve naznake da se Rusija sprema koristiti takvo oružje.

NPT je važan pakt čiji je cilj sprječavanje širenja nuklearnog oružja i tehnologije oružja. Potpisalo ga je više od 190 zemalja, a stupio je na snagu 1970. godine.