U Prijedoru obilježen Dan bijelih traka, u znak sjećanja na ubijene žrtve nesrpske nacionalnosti
U Prijedoru je obilježen Dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene tokom rata od 1992. do 1995. godine.
Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada je krizni štab Prijedora, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima.
Istom naredbom Bošnjaci i Hrvati su na javnim mjestima na nadlakticama morali nositi bijele trake.
U zločinima koji su uslijedili u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece. Oko 30.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.
Gradske vlasti u Prijedoru, na sjeverozapadu BiH, ne dozvoljavaju nijedno spomen obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane, a 30. maj u tom gradu, na čijem je čelu gradonačelnik iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, se slavi kao "odbrana Prijedora od napada muslimana i Hrvata".
U Prijedoru je, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, prije rata, živjelo više od 112.000 stanovnika. Oko polovine stanovništva činilo je nesrpsko stanovništvo.
Prema popisu iz 2013. godine, u Prijedoru živi nešto više od 89.000 stanovnika. Od toga broja, nesrpsko stanovništvo danas čini tek trećinu.
Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.
U Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen na Sud BiH.