Uspjeh turističke sezone na primjerima Istre i Šibenika

Hrvatski turizam je od početka godine ostvario 11 posto više noćenja nego u do sada najuspješnijoj 2019. godini, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice. U Istri je turista najviše, a Šibenik se izdvaja po tome što je revitalizacija povijesne baštine pomoću europskih sredstava vratila grad na turističku kartu Hrvatske.

Hrvatski turizam bilježi rezultate bolje nego u rekordnoj 2019. Ostvareno je gotovo pet milijuna dolazaka i preko 17 milijuna noćenja. Najuspješnija je Istarska županija.

Istra: Schengen i raznolikost ponude

U Istri su izuzetno ponosni na dosadašnje rezultate, iako im meteorološke prilike nikako nisu išle na ruku.

"Prvi je razlog ulazak Hrvatske u schengenski prostor s prvim danom ove godine", objašnjava za Radio slobodna Europa (RSE) direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević.

"Zato što je definitivno velika razlika kada se dolazi ove godine u odnosu na dolazak u Hrvatsku prethodnih godina – nema više carinske kontrole i može se ući u zemlju bez stajanja, bez čekanja na granici, bez kuhanja na suncu u koloni", kaže Ivošević.

Drugi i po njegovoj ocjeni mnogo važniji razlog tolikom interesu turista je što se turistička ponuda Istre svake godine dodatno obogaćuje, a potencijalni gosti u Hrvatskoj i izvan nje o tome saznaju na vrijeme, kada se odlučuju za odabir ovogodišnje destinacije za ljetovanje.

Sve u situaciji kada su u Istri u svibnju bila 22 dana, a od prvih 12 dana lipnja kiša je padala 7 dana.

"Ali, više ne vrijedi krilatica otprije deset godina – ukoliko padne kiša, svi smo u problemu. Sada su, bez obzira je li kiša ili nije, sve destinacije u Istri živahne, vibrantne, sa puno događanja i puno interesantnih ponuda. Tržište je to očito prepoznalo, a rezultati su vidljivi po brojkama koje su iznadprosječne", naglašava naš sugovornik.

Istra u prvih pet mjeseci

Prema podacima za prvih 5 mjeseci ove godine, Istra je zabilježila 940.000 turističkih dolazaka, 17 posto više nego godinu prije, dok je s druge strane realizirala 3,66 milijuna noćenja, što je u odnosu na lanjskih 3,1 milijun noćenja 18 posto bolje.

Nijemci su daleko najbrojniji sa 1,1 milijunom noćenja i rastom od 41 posto.

Slijede ih Austrijanci sa 600.000 noćenja, Slovenci s 525.000 noćenja, te domaći gosti s 423.000 noćenja.

Od istarskih destinacija najposjećeniji je Rovinj sa 650.000 noćenja, slijedi Poreč s 555.000 noćenja i Umag s 412.000 noćenja.

Važnost europskih fondova na primjeru Šibenika

I u Šibeniku su rezultati bolji, kao rezultat pametne upotrebe sredstava iz europskih fondova, koje su onda povukle i druge stvari. Posjet je od početka godine za 20 posto bolji nego godinu ranije, iako se još nije dostiglo rekordnu 2019. godinu.

"Ali što se tiče samih gostiju u gradu, velikih prolaznih grupa koje su se vratile, mislim da je fluktuacija turista kroz sam grad nikad veća", kaže za RSE direktor Turističke zajednice grada Šibenika Dino Karađole.

"Tako da imamo i popunjenost restorana i sve ostalo. Masu turističkih grupa je u samom gradu i u okolici. Nama je bitno da je Šibenik postao prepoznatljiv kao destinacija. Znači, sada sve grupe koje krenu iz Zagreba i idu prema Dubrovniku staju u Šibeniku. To nam je bio i cilj, odnosno tu smo se profilirali kao nezaobilazna destinacija", kaže prvi čovjek šibenskog turizma.

Šibenik je godinama u vrhu po povlačenju sredstava iz europskih fondova.

"To je definitivno pomoglo", kaže Karađole.

"Šibenik je grad koji je po glavi stanovnika najviše novaca povukao iz europskih fondova i napravio projekata od europskih sredstava. Sada, 1. lipnja otvoren je Hrvatski centar koralja Zlarin, par dana ranije otvoren je posjetiteljski centar Kanal sv. Ante, obnovili smo tri tvrđave europskim novcem i četvrta će vjerojatno ići u tom smjeru", nabraja naš sugovornik.

"Puno je tu projekata, a ja sam vam nabrojio samo one koji su direktno vezani za turizam. Tako da su europski fondovi puno pomogli turističkom razvoju Šibenika", zaključuje Karađole.

Do sada je povučeno 180 milijuna eura europskih sredstava za projekte u Šibeniku.

Porast od oko 20 posto za prvih pet mjeseci sezone

U Hrvatskoj je prema podacima sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice od početka godine do 12. lipnja ostvareno više od 4,8 milijuna dolazaka i preko 17,3 milijuna noćenja.

To, u odnosu na lani, predstavlja rast od 21 posto u dolascima i 17 posto noćenjima. U odnosu na 2019. te brojke predstavljaju rast od jedan posto u dolascima i 11 posto u noćenjima.

Pritom su najviše noćenja ostvarili turisti iz Njemačke (4.462.990 noćenja), Hrvatske (2.459.407 noćenja), Austrije (1.709.443 noćenja), Slovenije (1.305.674 noćenja), Ujedinjenoj Kraljevstva (782.118 noćenja) i Poljske (699.336 noćenja).

Gledano po županijama najviše je noćenja ostvareno u Istri, na Kvarneru te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a gledano prema destinacijama u Dubrovniku (1.073.595 noćenja), Zagrebu (950.748 noćenja), Rovinju (935.155 noćenja), Splitu (775.071 noćenja) i Poreču (766.741 noćenja).

Gosti iz susjednih zemalja

Turisti iz Albanije ostvarili su 10.494 dolazaka i 31.062 noćenja, iz Bosne i Hercegovine 114.712 dolazaka i 483.247 noćenja, iz Crne Gore 13.449 dolazaka i 39.015 noćenja.

Zatim slijede gosti s Kosova sa 7.774 dolazaka i 24.779 noćenja, iz Slovenije 409.712 dolazaka i 1.305.674 noćenja i iz Srbije 70.915 dolazaka i 286.374 noćenja, pokazuju podaci Hrvatske turističke zajednice zaključno sa 12. lipnjem.