Orban iz Sarajeva poručio da treba dati više EU novca Balkanu, a ne samo Ukrajini

Premijer Mađarske Viktor Orban kazao je kako njegova zemlja vodi suverenu politiku, protivi se uvođenju sankcija Evropske unije ''jer one ne daju rezultate'' te da smatra da ''treba što više nadležnosti staviti domaćim političarima u Bosni i Hercegovini, a ne da zemljom upravljaju stranci''.

Orban je naglasio kako je njegova zemlja za ''brzo članstvo BiH i zemalja Balkana u EU šta god govorili u Briselu''.

''Treba približiti pristup zemalja Balkana fondovima EU i jačati njegov sigurnosni i ekonomski razvoj, a ne može se novac samo usmjeravati prema Ukrajini'', kazao je Orban tokom zvanične posjete Bosni i Hercegovini u četvrtak, 22. juna.

Mađarski premijer je kazao da je predsjedateljicu Vijeća ministara BiH obavijestio o procesima unutar Evropske unije kazavši kako su ''u tijeku velike transformacije i previranja u ekonomskoj, sigurnosnoj i drugim politikama zbog rata u Ukrajini i učešću EU u njemu''.

''Taj proces treba zaustaviti i preokrenuti. EU to ne može samo sa snagama kojima trenutno raspolaže, potrebna je nova dinamika. EU gubi konkurentnost. Za nas Mađare Balkan nije problem, već posljednja rezerva resursa. Evropskoj uniji je potreban Balkan mnogo više nego Evropska unija Balkanu'', kazao je Orban.

Mađarski premijer je kazao kako je se ''divi BiH'' ocijenivši kako ova zemlja ima ''najsloženiji politički sistem u svijetu'', te da su ''Mađarska i BiH susjedi u ekonomskom, političkom i svakom drugom smislu, iako nas dijeli nekoliko desetaka kilometara''.

''Pretrpjeli smo komunizme, a ova tranzicija koji još traje namučila je i nas i vas. Mi smo ponosni narodi i nama je bitno poštovanje'', zaključio je Orban.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, kazala je da je upoznala Orbana s političkim sistemom u BiH rekavši kako zemlja funkcionira na osnovu Daytonskog mirovnog sporazuma kao država tri konstitutivna naroda i drugih građana.

Ocijenila je da je kandidacijski status za članstvo BiH u EU ''relaksirao odnose unutar zemlje'' te da je BiH ''poželjan faktor Evropskoj uniji''.

''Još uvijek imamo neriješena pitanja koja nas opterećuju, poput promjena Ustava i Izbornog zakona BiH čijim rješenjem bismo stvorili pretpostavke za bolje funkcioniranje i bolje odnose unutar BiH, za vladavinu prava i provođenje socioekonomskih reformi'', kazala je Krišto.

Dodala je da je gospodarska suradnja dvije zemlje dobra, na osnovu određenih potpisanih sporazuma, te da je u proceduri veliki broj bilateralnih sporazuma ''čije bi se potpisivanje trebalo što brže okončati''.

Sastanak s Dodikom

Orban bi se tokom dana treba sastati i s članovima rukovodstva oba doma državnog parlamenta, a planiran je i sastanak s članovima Predsjedništva BiH.

Iz Vlade Federacije BiH je najavljen sastanak Orbana s premijerom ovog entiteta Nerminom Nikšićem i njegovim zamjenicima Tonijem Kraljevićem i Vojinom Mijatovićem.

Službeni posjet Orbana BiH bio je planiran u januaru 2022. godine, no otkazan je zbog, kako je tad saopćeno, pogoršanja epidemiološke situacije s korona virusom.

Orban je zvanično posjetio BiH i sastao se s predstavnicima državne vlasti u junu 2011. godine.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je 15. juna najavio da će Orban nakon susreta u Sarajevu doputovati u Banju Luku gdje će prenoćiti. U petak bi se trebao sastati s političkim predstavnicima tog entiteta.

Mađarski premijer je u novembru 2021. godine privatno posjetio Dodika u njegovom rodnom selu Bakinci kod Banje Luke, a u delegaciji je bio i ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Sijarto.

Orban se sa Dodikom susreo i u Beogradu u aprilu, tokom prikaza vojnih sposobnosti Srbije.

Dodik se nakon izbora prošle sastao se s Orbanom u oktobru u Budimpešti.

Izvozno-uvozna banka Mađarske (EXIM) dala je dva mjeseca kasnije Republici Srpskoj kredit u iznosu od 100 miliona eura.

Orbanova balkanska turneja

Orban je u posjetu Bosni i Hercegovini u okviru turneje na Zapadnom Balkanu.

Prethodno je boravio u Srbiji u Paliću, mjestu na sjeveru Vojvodine, gdje je 20. juna održana zajednička sjednica dvije vlade.

Srbija i Mađarska su potpisale sporazume u oblasti odbrane i unutrašnjih poslova, kao i za izgradnju novog naftovoda i osnivanje zajedničke firme za trgovinu plinom.

U Albaniji se 16. juna sastao s premijerom te zemlje Edijem Ramom. Album s fotografijama i snimcima tokom boravka Orban je nazvao "albansko-mađarski vrhunac".

O Orbanovom posjetu Crnoj Gori 16. i 17. juna malo toga se zna. Lokalni mediji su pisali da je osim u Podgorici bio i u Tivtu.

Ono što je poznato je da se sastao s predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem uoči fudbalske utakmice između Crne Gore i Mađarske u okviru kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Posjet usred kritika EU

Orbanov posjet Zapadnom Balkanu dolazi u vrijeme dok zemlje članice Europske unije i NATO-a kritiziraju Vladu Mađarske zbog nedostataka u oblasti borbe protiv korupcije i vladavine prava.

U maju je ova vlada blokirala novu tranšu EU za vojsku Ukrajine.

Ujedno odbija da šalje vojnu pomoć Ukrajini i kritizira sankcije EU prema Moskvi, dok Orban usprkos invaziji održava bliske veze s Rusijom.

"Orban vidi Zapadni Balkan kao multiplikator sile za svoju moć u EU", ocijenio je u izjavi za Radio Slobodna Evropa Kurt Basener (Bassuener), iz Vijeća za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu.