Šta novi Zakon o pomorskom dobru znači za plaže u Hrvatskoj?

U Hrvatskom saboru raspravljalo se o konačnom prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru. Dok vladajući kažu kako su sve nejasnoće između dva čitanja popravljene, i da će zakon optimalno štititi pomorsko dobro, opozicija upozorava na niz nedorečenosti koje, kako kažu, omogućuju 'nastavak mutnih radnji'.

"Ovaj zakon osigurat će zaštitu pomorskog dobra, pristup svima pomorskom dobru, nadzor i učinkovito upravljanje i primjenu najviših standarda struke prilkom gradnje na pomorskom dobru", najavio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavljajući konačni prijedlog Zakona o pomorskom dobru.

Pomorsko dobro obuhvaća teritorijalno more i morsku obalu najmanje šest metara od vode.

"Zaključno, novim zakonom daju se bolji mehanizmi zaštite pomorskog dobra, uvode se veća prava i dužnosti upraviteljima pomorskog dobra, povećava se transparentnost u upravljanju i gospodarskom korištenju pomorskog dobra te štiti javni interes i opću upotrebu pomorskog dobra", poručio je ministar.

Dakle, nema ograđivanja ili naplaćivanja pristupa plažama, uvode se posebni redari koji će paziti na pomorsko dobro, nova tijela koja će se za njega brinuti. Koncesija se po novom može izdati na najdulje pet godina.

Novi zakon omogućit će "nastavak lova u mutnom"

Opozicija se s tim ne slaže.

Splitska zastupnica Marijana Puljak iz stranke Centar podsjetila je kakva je dosadašnja praksa upravljanja pomorskim dobrom – koncesiju na plaži Bene na splitskom Marjanu ima nećak bivšeg gradonačelnika Željka Keruma i sin bivšeg predsjednika županijske skupštine koji je nezakonito tamo izgradio objekte na kojima zarađuje i nikome ne želi dati papire na uvid.

"Manjkavosti prijedloga novog zakona su brojne, a najveći problem ostaje to što je zakon u puno odredbi nejasan, nedorečen i nedorađen i time ostavlja puno prostora za različlita široka tumačenja, čime omogućava dalju manipulaciju i nastavak lova u mutnom", ocjenjuje Marijana Puljak.

Kekin: Prijedlog zakona bolji, ali i dalje loš

Predsjednica Nove ljevice Ivana Kekin iz Zeleno-lijeve koalicije čestitala je građanima koji su natjerali HDZ da odustane od ograđivanja i naplaćivanja pristupa plažama, ali je dodala da je i ovaj prijedlog zakona loš.

"Ovo je zakon koji omogućuje založno pravo na naše plaže, u kojem hoteli sa četiri i više zvjezdica imaju poseban tretman, po kojem se i dalje kampovi mogu graditi na samoj granici pomorskog dobra. Razmislite o tome da zakon date u treće čitanje. Dali ste nam ga na dva dana, nama zastupnicima i javnosti – to je sramotno. I počnite se odgovorno ponašati prema pomorskom dobru", poručila je Ivana Kekin.

Desna opozicija proziva Plenkovića

Marija Selak Raspudić iz desničarskog populističkog Mosta prozvala je premijera Andreja Plenkovića da ovim zakonom za par srebrnjaka želi pomorsko dobro prepustiti strancima i krupnom kapitalu.

"Kroz koncesije i kao založno pravo kao stvarno pravo omogućit će se bankama de facto vlasništvo i upravljanje nad pomorskim dobrom, što će u praksi značiti ograničavanje uporabe pomorskog dobra kao općeg dobra za naše građane. Tako nešto je nedopustivo", ocjenjuje zastupnica Selak Raspudić.

Nevladine udruge protiv rješenja u prijedlogu novog zakona

"Intencija ovog zakona je privatizacija i komercijalna eksploatacija obale, i to ja jedan vrlo grub način gdje se izvlašćuje ne samo građane, nego i jedinice lokalne samouprave, bez ikakve mogućnosti njihove praktične intervencije na pomorskom dobru. Znači, sve će biti podređeno nekom kapitalu ili nekim fondovima", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Vladimira Mascarell iz udruge "Javno je dobro".

Po njenom tumačenju, turistički objekti sa četiri ili više zvjezdica koji po prijedlogu zakona imaju poseban tretman u stvari su megahoteli.

"Oni troše ogromnu količinu prostora koja se oduzima lokalnoj zajednici i daje njima u koncesiju. Problem je u tome što nijedno mjesto uz more nema javne prostore, nego se šetnja uz obalu i po plažama, rekreacija - sav javni život odvija tamo. Mjesta uz more nemaju parkove i velike trgove poput onih u unutrašnjosti, i zato nam te plaže i obala trebaju", kaže ona u ime stanovnika priobalnih mjesta.

O konačnom prijedlogu zakona o pomorskom dobru Sabor će glasati u petak 14. srpnja.

Inicijativa "Javno je dobro" okuplja udruge, građane i inicijative sa cijele hrvatske obale Jadrana, ali i sa kopna, i angažiraju se na pitanjima poput vode kao ljudskog prava, pomorskog dobra kao javnog dobra i manipulacije otpadom.

Što je pomorsko dobro?

Pod pomorskim dobrom, koje se definira kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i koje je "neotuđivo i ne može biti predmet stjecanja prava vlasništva ni drugih stvarnih prava" razumije se morsko dno i podzemlje, unutarnje morske vode i teritorijalno more i morska obala.

Morska obala "proteže od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena, kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda", stoji u postojećem i prijedlogu novog zakona.

U Hrvatskoj postoje 1.904 plaže na jadranskoj obali. Njih 1.554 su prirodne, dok su ostale uređene – imaju vodu, tuševe, betonirane površine za sunčanje i slično. Od tog broja njih 171 je u koncesiji, a 18 ih je sada ograđeno. Od ovih 18, šest ih je u Primorsko-goranskoj županiji, a tri u Istri. Postojeće koncesije sklopljene po odredbama postojećeg zakona ostaju na snazi do isteka roka navedenog u ugovoru.