Sud BiH zatražio od tužilaštva da dopuni optužnicu protiv Milorada Dodika
Sud Bosne i Hercegovine je vratio na doradu optužnicu protiv Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS), i Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika RS, potvrdili su iz Suda BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) 21. augusta.
Tužilaštvo BiH ih je u petak, 11. augusta, optužilo za krivično djelo "nepoštovanja odluka Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR)".
Optužnica je 18. avgusta vraćena Tužilaštvu BiH na uređenje i dopunu, navode iz Suda BiH.
Iz Tužilaštva BiH su saopštili da je glavni tužilac Milanko Kajganić podnio prijavu Uredu disciplinskog tužioca protiv nepoznatih sudija i tužilaca koji su neovlašteno prislijedili medijima odluku Suda BiH u ovom slučaju, i tako ugrozili "integritet krivičnog spisa" čime su "narušili integritet pospupanja u predmetu.
Dodali su da će tužilaštvo postupiti po uputama iz sudskog dopisa u skladu sa zakonom.
Ova optužnica je uslijedila nakon što je u Službenom glasniku RS objavljen Ukaz predsjednika RS-a, u kojem piše da se odluke Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) više neće objavljivati u ovoj publikaciji, a time ni poštovati u RS-u.
Ukazom je navedeno i da se u RS-u više neće primjenjivati ni odluke Ustavnog suda BiH.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je svojim odlukama od 1. jula poništio je oba antidejtonska zakona koje je 27. juna usvojila Narodna skupština RS-a.
Ovim zakonima je propisano da se u Službenom glasniku RS-a neće više objavljivati odluke UHR-a i Ustavnog suda BiH, a time ni poštovati.
Schmidt je zbog poteza Skupštine Republike Srpske (RS) tada posegao i za takozvanim Bonskim ovlastima i izmjenio Krivični zakon BiH. Izmjenama je propisano da će se bilo kakve radnje koje narušavaju ustavni poredak BiH tretirati kao krivično djelo.
Izmjenama je kriminalizirano nepoštovanje i neprovođenje odluka visokog predstavnika, a kazna može iznositi do pet godina zatvora.
Uprkos tome, Dodik je 9. jula potpisao sporni Ukaz nakon čega je Tužilaštvo BiH podigno optužnicu.
Tzv. Bonske ovlasti uključuju pravo Ureda visokog predstavnika (OHR) da donosi ili mijenja zakone, direktive, smjenjuje dužnosnike, nameće sankcije, osporava odluke institucija, mijenja sve ustave osim državnog kao i da uspostavlja i gasi institucije.