Opasnost prestanka američke pomoći Ukrajini
"Ako bi se Sjedinjene Države povukle iz pomoći Ukrajini, to bi potaknulo druge zemlje da učine isto, kao i podijelilo NATO savez", rekao je za Radio Slobodna Europa (RSE), penzionisani američki general Stephen Twitty.
Prema njegovim riječima, ruski predsjednik Vladimir Putin računa upravo na ovakav scenarij.
Otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022., Sjedinjene Države je ovoj ratom razorenoj zemlji pružile više od 60 milijardi dolara pomoći, od čeka je 43 milijarde dolara vojne pomoći.
Američki državni sekretar Antony Blinken je u zadnjoj sedmici avgusta najavio još jedan paket pomoći Kijevu koji uključuje municiju i projektile i iznosi 250 miliona dolara.
Ove brojke čine SAD najvećim finansijskim donatorom Ukrajine.
Ali 18 mjeseci nakon početka ruske invazije, neki Amerikanci sumnjaju da je pomoć vrijedna cijene.
Šta kažu republikanski kandidati za predsjednika?
Prošle sedmice, osam republikanaca u utrci za predsjedničku nominaciju svoje stranke žestoko su se sukobili oko tog pitanja.
Među njima je bilo i onih koji su rekli da bi, pobijede li na predsjedničkim izborima 2024., američku pomoć Ukrajini uslovili povećanjem pomoći iz Evrope.
"Evropa se mora uzdići. Natjeraću Evropu da ustane i radi svoj posao", rekao je Ron DeSantis, guverner Floride.
Nakon Sjedinjenih Država, institucije Evropske unije najveći su donatori Ukrajine. Slijede Velika Britanija, Njemačka, Kanada, Poljska, Francuska i tako dalje.
DeSantisov izazivač, Vivek Ramaswamy, otišao je još dalje, rekavši da neće podržati povećanje finansiranja za Ukrajinu.
"To je katastrofa", rekao je biznismen bez iskustva u javnoj službi.
"Branimo se od invazije preko tuđe granice, kada ti vojni resursi koje bismo trebali koristiti da spriječimo invaziju naše južne granice, ovdje u SAD", rekao je Ramaswamy, misleći na granicu s Meksikom zbog velikog priliva migranata koji su ušli u SAD.
Nekoliko drugih kandidata, uključujući bivšeg potpredsjednika Mikea Pencea, bivšu guvernerku Južne Karoline Nikki Haley i bivšeg guvernera New Jerseyja, Chrisa Christieja, kritikovali su te stavove, braneći kontinuiranu podršku Sjedinjenih Država Kijevu.
Kandidat Donald Trump, koji vodi u anketama, nije učestvovao u raspravi, ali je u intervjuu objavljenom na platformi X, nekada poznatoj kao Twitter, rekao da Rusija nikada ne bi napala Ukrajinu da je on predsjednik. Trump, koji je bio na položaju američkog predsjednika od 2017. do 2021. godine, nije pružio nikakve dokaze za ove tvrdnje.
Podrška za dodatna sredstva za Ukrajinu pada
Prema anketi koju je prošlog mjeseca objavila televizijska mreža CNN, 45 posto Amerikanaca podržava način na koji je trenutni predsjednik Joe Biden, koji će se kandidovati za reizbor, riješio situaciju u Ukrajini.
Međutim, prema istoj anketi, većina Amerikanaca, njih 55 posto, ne odobrava to što Kongres odobrava dodatna sredstva za Ukrajinu. Dok 45 posto kaže da bi Kongres trebao odobriti takva sredstva.
Ovo istraživanje provedeno je od 1. do 31. juna na uzorku od 1.279 punoljetnih osoba.
Poređenja radi, anketa provedena u prvim danima ruske invazije krajem februara 2022. pokazala je da 62 posto Amerikanaca smatra da su Sjedinjene Države trebale da učine više.
Bez SAD, 'Ukrajina neće moći dalje...'
Penzionisani američki general Stefphen Twitty kaže da je teško odrediti hoće li se američka pomoć Ukrajini nastaviti istim intenzitetom, s obzirom na neizvjesnost američkih izbora.
"Nadam se da će SAD i naši NATO saveznici nastaviti podržavati Ukrajinu. Važno je da gledamo širu sliku, u pogledu prijetnje miru i sigurnosti na evropskom kontinentu", kaže Twitty.
Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Evropi, kaže da bi se Biden trebao više potruditi da objasni svojim građanima zašto je "uspjeh u Ukrajini u interesu Amerike i njenih saveznika".
"U suprotnom bi snažna dvostranačka podrška [Ukrajini] mogla početi da slabi sljedeće godine", kaže on. "Amerikanci će se fokusirati na izbore, dok bi predsjednikovi politički protivnici mogli pronaći priliku da kritikuju njegovu politiku."
Hodges kaže da je to ono čemu se Kremlj nada: slabljenje ili smanjenje podrške SAD-a i Zapada Ukrajini.
Ruski zvaničnici su u više navrata kritikovali vojnu pomoć sa Zapada, rekavši da ih ona čini sukrivcima u sukobu u Ukrajini.
Mark Cancian, penzionisani pukovnik američkih marinaca, kaže da bi "bez učešća SAD globalna podrška Ukrajini potonula. A bez vanjske pomoći Ukrajina ne bi mogla nastaviti rat”.
Prema njegovim riječima, moguće povlačenje pomoći vjerovatno će biti popraćeno zahtjevom za rješenjem sukoba putem dogovora.
"To znači prekid vatre, što bi Rusiji donijelo djelimičnu pobjedu", kaže Cancian.
Zapadni saveznici u više navrata obećavaju pomoći Ukrajini "koliko god bude potrebno", ali često ne preciziraju koliko je potrebno za šta.
Glavni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg rekao je da "koliko god bude potrebno" znači podršku ciljevima koje su postavili predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i ukrajinski narod, a oni uključuju: povratak područja koje je okupirala Rusija, uključujući Krim, i protjerivanje ruskih snaga s ukrajinske teritorije.
Za generala Hodgesa, izraz "koliko je potrebno" je "prazan". Prema njegovim riječima, to koriste mnogi lideri kako bi izbjegli ono što bi trebalo reći, da "želimo da Ukrajina pobijedi".
"Ne možemo znati šta bi se dogodilo da je Putin prevladao u Ukrajini, ali varvarstvo koje je pokazao dobar je pokazatelj", napisao je Washington Post u tekstu iz juna.
"Zapad mora Ukrajini osigurati oružje koje joj je potrebno da preživi... Dužnost je civilizovanog svijeta da zaustavi još jedan užas", navodi američki list.