Crnogorska poslanica nakon mizoginih napada: Moja borba nema alternativu

Poslanica opozicione Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković Kuč danima je meta teških uvreda i mizoginog govora na društvenim mrežama.

Povod je njeno izlaganje na sjednici Skupštine Crne Gore 30. oktobra u kojem je iznijela kritički stav povodom izbora Andrije Mandića iz prosrpskog Demokratskog fronta za šefa parlamenta.

Između ostalog, ukazala je da novoizabrani predsjednik Skupštine Andrija Mandić ne priznaje nezavisnu državu Crnu Goru, niti Kosovo, da je na strani Rusije koja je izvršila agresiju na Ukrajinu i da negira da se u Srebrenici dogodio genocid.

Nakon toga, po društvenim mrežama su počele da "kruže" njene fotografije sa sjednice, koje su pratili neprimjereni komentari na račun njenog privatnog života – izgleda i trudnoće.

Osnovno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet zbog ovoga i utvrdiće da li ima elemenata krivičnog djela.

"Borba protiv nacionalista i šovinista je moj životni poziv. Zbog drugih koji doživljavaju nasilje od mrzitelja i podražavalaca ratnih zločinaca i genocida u regionu i u svijetu, moja riječ će biti postojanija i ubojitija", kaže Vuković Kuč za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Napad na Vuković Kuč oštro je osudila većina nevladinih organizacija, njenih partijskih i kolega iz opozicije, građanskih aktivista.

Niko od poslanika parlamentarne većine nije reagovao.

Kritikom i pozivom nadležnim da reaguju, oglasio se i Zaštitinik ljudskih prava i sloboda.

Nasilje nad ženama preko društvenih mreža u porastu

Napad na poslanicu Aleksandru Vuković Kuč u skladu je rezultatima oktobarskog istraživanja Digitalnog forenzičkog centra "Seksizam u online medijima", u kojem se konstatuje da je na društvenim mrežama povećano nasilje nad ženama koje se bave javnim poslom.

Prema nalazima, javne funkcionerke ne dobijaju kritike na račun rada već izgleda i privatnog života, a mržnja sa kojom se suočavaju je "stravična".

Tome je, smatra jedna od autorki izvještaja Vesna Rajković, doprinijela politička kriza i jačanje uticaja vjerskih zajednica koje promovišu konzervativne vrijednosti:

"U kleronacionalistickim društvima žene su prve na udaru i zbog toga je, između ostalog, sve više mizoginije. Takve poruke, koje šire i političari i crkveni poglavari utiču na mišljenje građana, što dalje prenose korisnici društvenih mreža".

Naime, Aleksandra Vuković Kuč poslanica je procrnogorske stranke na čijem čelu je do skoro bio Milo Đukanović. Sa strankama manjinskih naroda vladali su gotovo tri decenije.

Od avgusta 2020. na vlasti je dominantno prosrpski blok stranaka, blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Višegodišnji napadi na Vuković

Osim nasilja u online prostoru, Vuković kaže da je doživljavala napade i na ulici.

"Nikada ih nijesam prijavila. Nijesam žrtva. Te kukavice su žrtve ideologije i politike koju podržavaju i naš zadatak je neprestana borba za moralnije i zdravije društvo. Ova borba nema alternativu, ona je moj život".

Odlučila je, kaže, da se oglasi i zbog zahvalnosti za veliku podršku koju je dobila.

"Ta podrška govori u prilog postojanju druge Crne Gore, suprotne onoj koju su zamislili 'oslobodioci' na vlasti. To je pristojna, građanska i antifašistička Crna Gora, država vladavine prava i osnaženih ljudskih prava".

'Ostrašćeni mrzitelji nasrnuli na nerođeno dijete'

Novinarka Vesna Rajković kaže da su izlivi mržnje prema Aleksandri Vuković prevazišli "ono što su crvene linije u tradicionalnoj Crnoj Gori".

"Ostrašćeni mrzitelji su nasrnuli i na nerođeno dijete. Takvo nešto je bilo nezamislivo do danas".

Sličnog stava su i u Crnogorskom ženskom lobiju.

"Ženi u drugom stanju, pa onda poslanici, pisati ogavne i primitivne komentare stavljajući je na stub srama zbog različite političke opcije, mogu oni koji se ne sjećaju da ih je majka rodila".

I u nevladinoj organizaciji Centar za građansko obrazovanje kažu da su žene iz javnog i političkog života sve češće mete prizemne kritike i pratećeg seksizma, kojim se zadire u privatnost i intimni život, ili njihova fizička svojstva.

U crnogorskom PEN Centru i Fakultetu za crnogorski jezik kažu da iza sramnih i neljudskih poruka poslanici stoje i pojedini funkcioneri nove vlasti "koji ne prezaju da mržnju upute ni životu koji Vuković nosi".

"Oni su tužni pokazatelj metastaze govora mržnje u Crnoj Gori do koje je dovela nova vlast".

Pozvali su vlast da razriješi dužnosti svoje funkcionere koji su u tome učestvovali.

Među onima koji su poslanicu vrijeđali je i funkcionerka aktuelne većine, Slavica Ilinčić, vršiteljka dužnosti direktora Narodne biblioteke koja je, između ostalog napisala za poslanicu Vuković da je "pukla", te da joj je "prekinuta veza između mozga i jezika".

Koji su mehanizmi zaštite?

Istraživanje kancelarije UNDP u Crnoj Gori pokazuje da je od 10 političarki neku vrstu diskriminacije iskusilo devet, a neki vid nasilja čak sedam.

I u Izvještaju Evropske komisije se konstatuje da je u Crnoj Gori povećana društvena polarizacija, i da su najranjivije grupe izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.

Iako postoje zakonski propisi koji omogućavaju institucijama da reaguju u ovakvim situacijama, najčešće imamo samo javne osude ali izostaje reakcija države, kaže Vesna Rajković.

U osnovi mizoginije je govor mržnje koji je u Crnoj Gori kažnjiv i sastavni je dio nekoliko krivičnih djela na osnovu kojih Tužilaštvo ima mehanizme da reaguje.

"U praksi, to često izostaje. I kad dođe do sudova, u istoj pravnoj stvari oni različito reaguju – ili odbace prijavu ili počinioca gone samo prekršajno, čime se šalje loša poruka da je u ovoj državi sve dozvoljeno i da zakoni ne važe za sve jednako", zaključuje Rajković.

Zakon o medijima obavezuje portale da uklone komentare kojima se krše nečija prava u roku od 60 minuta od saznanja ili prijave. U protivnom, kazna je od 1.000 do 8.000 eura.

I Kodeks novinara obavezuje medije da definišu interna pravila vezano za uklanjanje neprimjerenih komentara trećih osoba.

Istanbulska konvencija, koju je Crna Gora ratifikovala 2013. obavezuje države da preduzimaju mjere kako bi verbalno, neverbalno ili fizičko nasilje bili krivično ili zakonski sankcionisani.

Zbog u praksi prisutnog drastičnog kršenja prava, posebno žena, Akcija za ljudska prava je ranije predložila uvođenje posebnog krivičnog djela seksualno uznemiravanje i usvajanje Strategije za borbu protiv govora mržnje.

Mizoginim napadima bile su ranije izložene političarke i vlasti i opozicije, uključujući nekadašnje ministarke Vesnu Bratić i Jelenu Borovinić Bojović i bivšu poslanicu Draginju Vuksanović Stanković.