NATO saveznici sa Zapadnog Balkana pozivaju da se u vrijeme turbulencija očuva mir
Lideri država NATO saveznika sa Zapadnog Balkana sastali su se u Skoplju sa generalnim sekretarom Alijanse i poručili su da se mir u regionu mora očuvati u vrijeme kada se svijet suočava sa jakim turbulencijama.
Sigurnosna pitanja u regionu, rat u Ukrajini i kriza na Bliskom istoku teme su o kojima razgovaraju lideri i saveznici NATO-a iz regiona na neformalnom sastanku NATO-a 22. novembra u Skoplju. Domaćini su makedonski premijer Dimitar Kovačevski i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenbergo koji boravi u posjeti Sjevernoj Makedoniji.
"Razgovaraćemo o pitanjima sa kojima se region suočava u ovom trenutku. Vidimo pojačanu konkurenciju između globalnih sila, rat u Ukrajini bjesni, imamo novi rat na Bliskom istoku, dobrodošao je sporazum između Hamasa i Izraela koji će rezultirati oslobađanjem talaca", rekao je Stoltenberg.
Predsjednik Vlade Albanije Edi Rama, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i premijer Crne Gore Milojko Spajić doputovali su u hotel Hilton u Skoplju na neformalni sastanak NATO-a.
Albanski premijer Edi Rama zadovoljan je što se lideri regiona sastaju u Skoplju, u, kako je rekao "veoma turbulentnom trenutku za svijet".
"Ratovi i krize imaju potencijal da utiču i na region i moramo se fokusirati na ono što sada imamo, što možda nije najviši kvalitet mira, ali jeste mir. To je mir koji trebamo sačuvati i ojačati. Svi bismo se trebali fokusirati na postizanje konačnog mira i zajedno krenuti naprijed", rekao je Rama.
Kovačevski je prije sastanka rekao da je zemlja posvećena svojim obavezama u okviru Sjevernoatlantske alijanse.
"Razgovaraćemo o pitanjima regionalne sigurnosti, ali naravno i o ključnim temama koje se tiču rata u Ukrajini, sukoba u Gazi, kao i svih drugih pitanja vezanih za izgradnju sigurnosti u našoj regiji, Evropi i svijetu", rekao je Kovačevski.
Dvodnevnom posjetom Sjevernoj Makedoniji šef NATO-a Stoltenberg će završiti turneju po Zapadnom Balkanu koju je započeo 20. novembra. Prethodno je posjetio Bosnu i Hercegovinu (BiH), Kosovo i Srbiju.
Stoltenberg ne vidi vojnu prijetnju Rusije na Zapadnom Balkanu
Stoltenberg je dan prije u Skoplju rekao da NATO pomno prati šta Rusija radi na Zapadnom Balkanu, ali je dodao da ne vidi vojnu prijetnju od Rusije bilo kojoj članici NATO-a ili regionu.
"Ostajemo oprezni, pažljivo pratimo šta Rusija radi i ostaćemo jedinstveni" kazao je generalni sekretar Alijanse.
"Imamo", naveo je, "vojno prisustvo u ovom regionu, sa KFOR-om, sa Generalštabom u Sarajevu i sa kancelarijama u Beogradu, i spremni smo da brzo istupimo i učinimo sve što je potrebno da odbranimo svakog saveznika od bilo kakve pretnje, ali ne vidimo bilo šta što bi predstavljalo prijetnju bilo kojem savezniku u NATO-u".
On je rekao da se NATO može osloniti na Sjevernu Makedoniju, a Sjeverna Makedonija na NATO, ističući doprinos zemlje mirovnim misijama, izdvajanju novca za odbranu i osudi rata Rusije protiv Ukrajine.
Nakon jučerašnjeg dolaska u Skoplje, Stoltenberg se najprijje u Vladi sastao sa premijerom Dimitrom Kovačevskim, a potom i sa predsednikom Skupštine Talatom Džaferijem, nakon čega je održao govor u Parlamentu, a dan zaokružio sastankom sa predsjednikom države Stevom Pendarovskim.
Stoltenberg je u obraćanju poslanicima u Parlamentu poručio da rade za članstvo u Evropskoj uniji, kao što su radili za članstvo u NATO-u.
Stoltenberg je rekao da su vrlo često saveznici koji su bili dio istočnog bloka prvo ulazili u NATO, a zatim u EU.
Sjeverna Makedonija je dio Alijanse skoro četiri godine. Zemlja je postala trideseta članica NATO-a 27. marta 2020.
Opredjeljenje za evroatlantske integracije datira još od 1993. godine, kada je Skupština usvojila Rezoluciju, u kojoj su definisani spoljnopolitički prioriteti zemlje, odnosno članstvo u NATO-u i EU.
Da bi nastavila pregovore sa EU po klasterima, Sjeverna Makedonija bi trebala promijeniti preambulu Ustava i time u Ustav uvesti bugarsku manjinu.
Međutim, makedonsko Sobranje za sada nema potrebnu dvotrećinsku većinu jer se najveća opoziciona stranka VMRO-DPMNE protivi promjenama Ustava. Ovo stanje zovu "bugarski diktat".