Regionalni iranski zvaničnici nalažu strogi kodeks oblačenja za javne službenice
Iranski mediji navode da je guvernorat centralnog grada Qom izdao direktivu kojom se nalaže ženama zaposlenima u vladinim uredima da se pridržavaju strogih islamskih pravila oblačenja, posebno da nose crni čador, veliki komad tkanine koji se omotava oko glave i gornjeg dijela tijela, ostavljajući samo lice otkriveno i uzdržavanje od upotrebe šminke.
Direktiva, koju je prvobitno objavila web stranica organizacije za ljudska prava Iran Watch, označava dalje pooštravanje stava Islamske republike o tome kako se žene mogu oblačiti na radnom mjestu.
Zamjenik guvernera Qoma, Abolghasem Moghimi Araghi, u direktivi je naglasio potrebu da se žene pridržavaju "zakona skromnosti i hidžaba". Ovaj zahtjev naglašava obnovljeni naglasak režima na konzervativnim standardima odijevanja, posebno u Qomu, gradu poznatom po svom vjerskom značaju i kao središte šiitskog vjerskog obrazovanja.
Objavljivanje direktive poklapa se s periodom povećane osjetljivosti i protivljenja iranskim zakonima o obaveznom hidžabu.
Protesti širom zemlje pod zastavom "Žene, život, sloboda" pozvali su na ukidanje obaveznih pravila oblačenja, pri čemu Iranke riskiraju mnogo u svojoj potrazi za slobodom i jednakošću stojeći na čelu demonstracija.
Ova najnovija uredba u Qomu, koja primorava nošenje čadora u javnim službama, bez presedana je po svom obimu i signalizira intenziviranje vladinog pristupa prema provođenju strogih islamskih pravila oblačenja.
Hidžab, ili islamska marama za glavu, postala je obavezna za žene i djevojčice starije od devet godina 1981. godine, dvije godine nakon Islamske revolucije u Iranu. Taj potez izazvao je proteste koje su nove vlasti brzo ugušile. Mnoge žene su prekršile pravilo tokom godina i pomjerile granice onoga što zvaničnici kažu da je prihvatljiva odjeća.
Žene su također pokrenule kampanje protiv diskriminatornog zakona, iako su mnoge bile pod pritiskom države i prisiljene da napuste zemlju iz sigurnosnih razloga.
Tenzije su u Iranu porasle zbog zakona o hidžabu od smrti 22-godišnje Mahse Amini u policijskom pritvoru u septembru 2022.
Njena smrt, koja je uslijedila samo nekoliko dana nakon što ju je policija zatvorila u Teheranu zbog navodnog nepropisnog nošenja hidžaba, dovela je do protesta širom zemlje i stotina smrtnih slučajeva demonstranata širom zemlje.
Uprkos gnjevu javnosti, parlament je oko godišnjice smrti Mahse Amini odobrio ažuriranu verziju zakona koja je uključivala oštrije kazne za kršenje, uključujući zatvorske kazne do 10 godina.
Krajem oktobra, bijes je ponovo proključao nakon što je još jedna mlada žena umrla nakon navodnog susreta sa službenicima za provođenje "morala" ranije tog mjeseca u vagonu metroa u Teheranu.
Armita Garavand, 17, umrla je nakon što je pala u komu nakon navodnog sukoba 1. oktobra. Neki izvještaji sugeriraju da ju je napala policija za moral, dok drugi kažu da su odgovorni čuvari hidžaba.