Saveznici Ukrajine će razgovarati o raspoređivanju stranih trupa, kaže Zelenski
Zapadni vojni lideri će razgovarati o mogućem raspoređivanju trupa u Ukrajinu koje bi nadgledale potencijalni prekid vatre u sukobu s Rusijom i bile dio nove sigurnosne strukture zemlje, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom noćnom video obraćanju.
"Ovo je naša polazna tačka: ukrajinska vojska mora biti dovoljno jaka, i na toj osnovi se gradi cijela sigurnosna arhitektura", rekao je Zelenski. "Sastanak će se održati za samo nekoliko dana -- u petak (4. aprila) -- s predstavnicima naših partnerskih država -- to će biti vojni predstavnici."
Zelenski se 1. aprila u Kijevu sastao s odlazećom njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock, rekavši da je "uski krug zemalja" spreman poslati kontingente.
Ukrajinski lider je na zajedničkoj konferenciji za novinare s Baerbock rekao da očekuje "konkretnije" odgovore od saveznika o njihovoj spremnosti da učestvuju.
Francuska i Britanija su izrazile spremnost da pošalju trupe kao dio takozvane koalicije voljnih za nadgledanje potencijalnog prekida vatre. Ali Rusija se snažno protivila bilo kakvom raspoređivanju stranih trupa u Ukrajini.
U svom video obraćanju, Zelenski je također rekao da je Ukrajina sada podijelila "sve potrebne informacije o ruskim kršenjima u energetskom sektoru" sa svojim američkim partnerima.
Rekao je da je 1. aprila bilo napada u Hersonu, uključujući ruski dron koji je ciljao energetsku infrastrukturu i opremu "potpuno namjerno i ciljano", zbog čega je dio grada ostao bez struje.
"Insistiramo da svako takvo kršenje mora biti dokumentovano i da naši partneri moraju reagirati", rekao je. "Upravo ti mali detalji doprinose velikim kašnjenjima Rusije u diplomatskom procesu."
Zelenski je spomenuo sporazum između Kijeva i Moskve da ne napadaju energetske objekte jedni drugih. Sporazum je najavila Bijela kuća 25. marta zajedno s prekidom vatre kako bi se omogućila plovidba Crnim morem.
Kijev je rekao da sporazum o energetskim objektima stupa na snagu odmah. Moskva je, međutim, rekla da će ga poštovati nakon djelomičnog ukidanja sankcija koje se odnose na ruske kompanije i banke uključene u međunarodnu trgovinu hranom.
Dan nakon svoje posjete Kijevu, Baerbock je stigla u Moldaviju u dvodnevnu posjetu kako bi se sastala s predsjednicom Maiom Sandu i premijerom Dorinom Receanom.
"Mir o kojem se pregovara nad glavama Evropljana -- ili čak i nad glavama Ukrajinaca -- nije mir", rekla je na konferenciji za novinare u Kišinjevu 2. aprila, za Moldavski servis RSE.
Baerbock je također ponovila stav koji su njemački kancelar Olaf Scholz, zajedno sa francuskim i britanskim liderima, ranije izrazili na samitu "koalicije voljnih" -- da sankcije protiv Rusije "neće biti ukinute bez mira".
"Upravo prije mog dolaska, dogodio se još jedan napad na energetsku infrastrukturu...Ruska strana je navodno naznačila da više neće ciljati energetske objekte -- zapravo, dogodilo se upravo suprotno", rekla je Baerbock.
Njemačka je najavila dodatnih 130 miliona eura (140 miliona dolara) humanitarne pomoći i stabilizacijskih fondova tokom posjete Baerbock. Ovaj paket će dovesti njemačku pomoć Ukrajini od početka ruske invazije na 7 milijardi eura, rekao je Zelenski.
Zelenski je zahvalio Njemačkoj što osigurava da njena podrška Ukrajini ostane predvidljiva i sistematična. Stabilnost podrške je jedan od ključnih faktora u odbrani od ruske agresije, rekao je.
"To su prekidi u isporukama, nesuglasice među partnerima i svi znakovi nestabilnosti na koje [ruski predsjednik Vladimir] Putin jako računa", rekao je.
Ruske trupe su pokrenule veliki napad dronovima na Harkiv u noći 1. aprila. Gradonačelnik Ihor Terekhov je rekao da je 13 Shahed dronova pogodilo grad, a najmanje osam ljudi je povrijeđeno. "Posljedice su uključivale požar na dvije industrijske zgrade, a više od 10 privatnih kuća u blizini je oštećeno", rekao je Terekhov.
Raniji ruski napad 1. aprila u regiji Zaporožje pogodio je civilnu infrastrukturu, ubivši jednu osobu, rekao je regionalni guverner Ivan Fedorov.