EU predstavila plan za nove carine i sankcije protiv Izraela zbog rata u Gazi
Evropska unija (EU) je u srijedu predstavila svoj dosad najstrožiji plan za vršenje pritiska na Izrael da okonča rat u Pojasu Gaze, gdje su Palestinci prisiljeni da bježe pred tenkovima, dronovima i izraelskim trupama koje sve dublje ulaze u ovu ratom razorenu obalnu enklavu.
Kaja Kallas, šefica vanjske politike EU, pozvala je 27 zemalja članica da povećaju carine na određene izraelske proizvode i uvedu sankcije protiv 10 lidera Hamasa, izraelskih doseljenika i dvojice članova kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanyahua: ministra za nacionalnu sigurnost Itamara Ben-Gvira i ministra finansija Bezalela Smotricha.
Hamas je EU, kao i Sjedinjene Američke Države, proglasila terorističkom organizacijom.
"Ove mjere ne predlažemo da bismo kaznili Izrael ili izraelski narod, već da izvršimo pritisak na izraelsku vladu da promijeni kurs i okonča patnje ljudi u Gazi", rekla je Kallas.
"Rat mora da se završi, patnje moraju da prestanu, a svi taoci moraju biti oslobođeni", dodala je.
Sankcije bi podrazumijevale zamrzavanje imovine pojedinaca u Evropi i zabranu njihovog putovanja unutar EU.
EU je najveći trgovinski partner Izraela, pa bi carine mogle imati značajne posljedice po izraelsku ekonomiju, koja je već uzdrmana troškovima dugotrajnog rata.
Oko 32 miliona eura bilateralnih sredstava pod kontrolom Evropske komisije bilo bi odmah obustavljeno. Komisija također pruža podršku Palestinskoj upravi.
Izrael negira da u Gazi postoji nestašica hrane i tvrdi da dozvoljava ulazak dovoljne količine humanitarne pomoći.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar poslao je pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, obećavši da se Izrael neće povinovati evropskoj kampanji.
"Pritisak putem sankcija neće uspjeti. Država Izrael je ponosan i suveren narod, i nećemo se pokoriti prijetnjama dok je sigurnost Izraela ugrožena", napisao je u pismu.
Podijeljena mišljenja unutar EUEvropska unija, koja broji 27 zemalja članica, bila je podijeljena tokom posljednjih 23 mjeseca rata u Pojasu Gaze.
Nije jasno da li će većina članica podržati uvođenje sankcija i trgovinskih mjera.
Krvoproliće u Gazi izazvalo je proteste u brojnim evropskim gradovima, od Amsterdama do Barselone, te pojačalo kritike na račun briselske birokratije zbog navodne nesposobnosti da izvrši stvarni pritisak na Izrael da obustavi vojne operacije i omogući veći priliv humanitarne pomoći.
Broj poginulih u Gazi premašio je 67.000 Palestinaca od početka rata 7. oktobra 2023, prema zdravstvenim zvaničnicima iz enklave.
Rat je započeo nakon napada koji je predvodio Hamas na jugu Izraela, u kojem su militanti ubili oko 1.200 ljudi i oteli 251 osobu, prema izraelskim zvaničnicima.
"Predložena djelimična suspenzija je promišljen odgovor na sve hitniju situaciju", rekao je Maroš Šefčovič, trgovinski predstavnik Evropske komisije.
Šta sadrži prijedlog?Ako dovoljan broj zemalja članica EU podrži prijedlog, tada bi se uvele carine u vrijednosti od oko 230 miliona eura na 37 posto izraelskih proizvoda koje EU uvozi, ukupne vrijednosti 15,9 milijardi eura, rekao je Šefčovič. Trenutno, EU ne naplaćuje carine na ovu kategoriju izraelskih proizvoda zahvaljujući Sporazumu o pridruživanju.
Jedna analiza koju je diplomatski korpus EU proveo u junu pokazala je da je Izrael prekršio komponentu o ljudskim pravima tog sporazuma, poznatu kao Član 2.
Evropski kritičari izraelske politike pozvali su na potpunu suspenziju trgovinskog sporazuma zbog rata u Gazi.
Za sada, Evropska komisija predlaže ukidanje preferencijalne nulte carine za određene izraelske proizvode i primjenu carina Svjetske trgovinske organizacije, koje se kreću od 8 do 40 posto, ovisno o vrsti proizvoda.
"Ne predlažemo obustavu trgovine s Izraelom, već obustavu trgovinskih povlastica", rekao je visoki evropski zvaničnik zadužen za komunikaciju s Evropskom komisijom, koji nije bio ovlašten da javno govori u skladu s politikom komisije.
Prijedlog je uslijedio nakon prošlosedmične najave Ursule von der Leyen da će tražiti sankcije i djelimičnu obustavu trgovine s Izraelom zbog njegove vojne kampanje u Gazi, čime je odstupila od svog dosadašnjeg proizraelskog stava.