Trump kaže da Iran 'ozbiljno razgovara' sa Washingtonom usred vojnih prijetnji SAD-a
Američki predsjednik Donald Trump kaže da Iran "ozbiljno razgovara" sa Sjedinjenim Američkim Državama nakon njegovih prijetnji vojnom akcijom i usred gomilanja američke "armade" na Bliskom istoku.
Teheran "razgovara s nama i vidjet ćemo možemo li nešto učiniti. U suprotnom, vidjet ćemo šta će se dogoditi.... Imamo veliku flotu koja ide tamo", rekao je Trump za Fox News 31. januara. "Pregovaraju."
Kasnije je novinarima u avionu Air Force One rekao da "razgovaraju s nama, ozbiljno razgovaraju". Nije odmah bilo jasno pod kojim okolnostima se ti razgovori odvijaju.
Trump je također rekao da američka administracija nije obavijestila saveznike u regiji o mogućim vojnim udarima, pozivajući se na sigurnosne razloge.
"Pa, ne možemo im reći plan. Kad bih im rekao plan, to bi bilo gotovo jednako loše kao da sam rekao vama [medijima] plan. Zapravo, moglo bi biti i gore", rekao je Trump.
Trump je javno zauzeo oštar stav protiv iranskih autokratskih vladara usred obračuna s antivladinim demonstrantima širom Irana.
Ranije 29. janaura je rekao da Iran mora obustaviti nuklearni program i prestati "ubijati demonstrante2, tvrdeći da su ti zahtjevi preneseni iranskim zvaničnicima.
Američka vojna sila kreće prema regijiDva dana ranije, objavio je da se prema Iranu kreće "masivna armada", uz upozorenje da bi mogla djelovati “brzo i žestoko” ako bude potrebno, dok je istovremeno izrazio nadu u “pošten dogovor“ koji bi ostavio Iran bez nuklearnog oružja.
Američka vojska rasporedila je pomorsku udarnu grupu, predvođenu nosačem aviona USS Abraham Lincoln, uz obalu Irana.
Zbog prekida interneta u Iranu, teško je procijeniti broj demonstranata koji su ubijeni tokom masovnih protesta, koji su se, čini se, posljednjih dana smirili.
Američka organizacija za ljudska prava HRANA navodi da je prema njihovim podacima poginulo 6.563 osobe, uključujući pripadnike sigurnosnih snaga, dok je još uvijek istražuje 17.091 smrtnih slučajeva. Više od 49.000 ljudi je uhapšeno.
Nemiri u Iranu su počeli 28. decembra prošle godine kada su mirni demonstranti počeli izlaziti na ulice Teherana zahtijevajući da vlasti djeluju kako bi zaustavile rastuću inflaciju i slabljenje valute.
Protesti su se proširili širom zemlje i prerasli u širu akciju protiv establišmenta što je izazvalo masivan i smrtonosan odgovor vlasti koji je izazvao ogorčenje širom svijeta.
Posljednjih godina, zapadne finansijske sankcije teško su oštetile iransku ekonomiju, što je povremeno dovodilo do uličnih nemira usred rasta cijena i nestašica ključnih roba i energetskih zaliha.
Trenutni nemiri se smatraju najvećim izazovom za Islamsku republiku otkako je nastala 1979. godine.
Izvor: Radio Farda, Reuters
