Krhki pregovori između SAD‑a i Irana spašeni pred sastanak u Omanu
U dramatičnom preokretu koji je držao globalna tržišta i regionalne saveznike u neizvjesnosti, Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran potvrdili su da će nastaviti s visokorizičnim pregovorima u Muscatu 6. februara.
Razgovori, za koje se činilo da su se raspali kasno 4. februara, u velikoj mjeri se smatraju posljednjom šansom da se spriječi ozbiljna vojna eskalacija u Perzijskom zaljevu.
Put ka glavnom gradu Omana bio je sve samo ne jednostavan. Nakon spora oko mjesta održavanja i dnevnog reda — pri čemu je Teheran insistirao na bilateralnom sastanku u Omanu, dok je Washington u početku zahtijevao multilateralni samit s regionalnim akterima u Turskoj — administracija predsjednika Donalda Trumpa nakratko je obustavila angažman.
Međutim, nakon niza "visokorangiranih" poruka najmanje devet regionalnih partnera, uključujući Saudijsku Arabiju i Egipat, Bijela kuća je popustila. Iako su Sjedinjene Države pristale na promjenu lokacije i dolazak u Muscat, visoki zvaničnici naglasili su da promjena mjesta ne znači i promjenu odlučnosti.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi napisao je 4. februara da će se "nuklearni pregovori" održati u Muscatu u 10 sati po lokalnom vremenu. Zvaničnik Bijele kuće kasnije je za Radio Slobodna Evropa potvrdio da će se sastanak održati.
Državni sekretar Marco Rubio, govoreći iz Washingtona 4. februara, jasno je stavio do znanja da Sjedinjene Američke Države nisu zainteresirane za uske razgovore koji bi se odnosili isključivo na nuklearna pitanja. Rubio je potvrdio da je Bijela kuća spremna na dijalog, ali da je postavila visoke kriterije za ono što bi se smatralo uspješnim sastankom.
"Da bi razgovori doveli do nečega smislenog, morali bi obuhvatiti i njihov balistički raketni program, njihovo sponzorstvo terorističkih organizacija, kao i način na koji se odnose prema vlastitom narodu", rekao je Rubio novinarima.
Rubio je također povukao jasnu liniju između iranskog političkog vrha i iranske javnosti, posebno nakon prošlomjesečnog krvavog gušenja protestā protiv vlasti širom zemlje.
"Iransko klerikalno rukovodstvo ne odražava volju naroda Irana", rekao je. "Ne znam za nijednu drugu zemlju u kojoj postoji tolika razlika između onih koji vode državu i onih koji u njoj žive."
"Čudna" zemlja za pregovoreAmerički potpredsjednik JD Vance nadovezao se na Rubijev skepticizam, ističući inherentne poteškoće u pregovorima sa zemljom u kojoj krajnji donosilac odluka ostaje skriven iza vela klerikalne vlasti.
U intervjuu za emisiju The Megyn Kelly Show 4. februara, Vance je diplomatske manevre opisao kao "apsurdne", naglašavajući da, za razliku od drugih svjetskih sila, Sjedinjene Države ne mogu jednostavno stupiti u kontakt s osobom koja zaista donosi odluke.
"To je veoma čudna zemlja za vođenje diplomatije kada ne možete ni razgovarati s osobom koja je zapravo na čelu države", rekao je Vance, misleći na vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Khameneija.
Od kada je naslijedio ajatolaha Ruhollaha Khomeinija, osnivača Islamske Republike, na mjestu vrhovnog vođe, Khamenei nije napuštao Iran i gotovo isključivo se sastajao s liderima zemalja koje su prijateljski nastrojene prema Teheranu ili se barem ne smatraju otvoreno neprijateljskim.
Dok se američki izaslanik Steve Witkoff priprema za susret s Araqchijem, atmosfera ostaje izuzetno zapaljiva. Sjedinjene Američke Države nastavljaju jačati svoje vojno prisustvo u regiji, dok Iran upozorava da bi svaki napad doveo do regionalnog rata.
Vance je upozorio da, iako Trump preferira nemilitarno rješenje, vrijeme ističe.
"Ako [Trump] procijeni da je vojna opcija jedino rješenje, na kraju će se za tu opciju i odlučiti", rekao je.