Smrt Hamneija veliki udarac, ali kolaps iranskog sistema nije zagarantovan
Smrt vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija smatra se velikim udarcem za iranske klerikalne vladare, ali stručnjaci kažu da nema garancije da će to dovesti do kolapsa Islamske republike.
Iako je Hamnei bio iranski duhovni vođa i najviši autoritet gotovo četiri decenije, klerikalni sistem u zemlji osmišljen je tako da osigura kontinuitet u slučaju smrti vrhovnog vođe.
Osamdesetšestogodišnji vrhovni vođa je ubijen u zračnom napadu na svoju rezidenciju u glavnom gradu, Teheranu 28. februara tokom američko-izraelskog napaada usmjerenog na iransko vojno i političko vodstvo.
"Iako je Hamnei oblikovao političku putanju Irana više od tri decenije, Islamska republika nije režim koji se zasniva samo na jednoj ličnosti", kaže Danny Citrinowicz, istraživački saradnik u Institutu za nacionalne sigurnosne studije sa sjedištem u Izraelu.
BLOG UŽIVO: Pratite najnovija dešavanja na Bliskom istoku
Iranska teokratija, koja je na vlasti od Islamske revolucije 1979. godine, oslanja se na političke, vojne i klerikalne institucije koje su duboko ukorijenjene i zamišljene da izdrže promjene u rukovodstvu, kažu stručnjaci.
Među njima su klerikalno vođeni politički establišment, moćna Islamska revolucionarna garda (IRGC), ključni akter u politici, vojsci i ekonomiji, te Vijeće čuvara, snažno ustavno tijelo.
"Historija pokazuje da revolucionarni sistemi pod vanjskim napadom teže konsolidaciji, a ne fragmentaciji", dodao je Citrinowicz. "Pretpostavka da bi eliminacija vrhovnog vođe izazvala kolaps režima u najboljem je slučaju spekulativna. Jednako je moguće da bi to proizvelo koheziju elita i još tvrđi stav."
Privremeno rukovodstvoPreostalo iransko rukovodstvo vjerovatno će brzo imenovati novog vrhovnog vođu, svjesno da bi vakuum moći mogao destabilizovati cijeli klerikalni sistem.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi rekao je 1. marta za Al Jazeeru da bi u narednim danima novog vrhovnog vođu mogla izabrati Skupština stručnjaka, tijela zaduženog za izbor i nominalni nadzor nad funkcijom vrhovnog vođe.
Do tada će zemljom zvanično upravljati privremeno vladajuće vijeće. U vijeću su predsjednik Masud Pezeskian, šef pravosuđa Gholamhossein Mohseni-Ejei i Alireza Arafi, dugogodišnja visoki dužnosnik u klerikalnom establišmentu.
Međutim, u praksi Iranom upravlja Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost (SNSC), ključno tijelo za donošenje politika u zemlji, kažu stručnjaci.
Ali Larijani, veteran političar i bivši komandant IRGC-a, predvodi SNSC. Lojalan Hamneiju Larijani se nametnuo kao ključni posrednik nakon 12-dnevnog rata sa Izraelom u junu 2025. godine.
Još jedna osoba koja će vjerovatno igrati sve istaknutiju ulogu, kažu stručnjaci, jeste predsjednik parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf, političar koji također ima veze sa Iranskom revolucionarnom gardom.
Otkako je Hamnei ubijen postavlja se pitanje ko će ga naslijediti.
Zvanično, Skupština stručnjaka bira novog vrhovnog vođu. No u stvarnosti, dijelom zbog egzistencijalne prijetnje koju predstavljaju kontinuirani napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, nasljeđivanje će vjerovatno upravljati uski krug visokih zvaničnika.
Izbor će vjerovatno otkriti i pravac kojim ide Iran. Pod Hamneijem zemlja je ušla u međunarodnu izolaciju te je postala poznata po upotrebi sile protiv vlastitog naroda i dubokom neprijateljstvu prema Zapadu.
"Ako se pojavi stariji, tvrdolinijaški klerik iz Hamneijeve generacije, to će biti snažan znak da režim pojačava represiju i mobiliše svoju bazu", kaže Gregory Brew, analitičar za Iran u Eurasia Group iz New Yorka.
"Postoji mogućnost da će izbor pasti na nekoga ko bi bio prihvatljiviji, nekoga mlađeg, moguće sa reformskom pozadinom, čime bi se poslala poruka da se okreće nova stranica."