PAPA FRANJO SLUŽIO MISU NA CVJETNICU U PRAZNOJ BAZILICI SV. PETRA Ponovno izloženi raspelo i ikona koji su Rim spasili od kuge
PANDEMIJA - Papa Franjo služio je u nedjelju misu u povodu Cvjetnice u bazilici sv. Petra u izvanrednim okolnostima zbog pandemije koronavirusa, prenose agencije. Okruživalo ga je samo nekoliko svećenika, a vjernicima pristup nije bio dopušten. U blizini oltara bili su postavljeni raspelo za koje se vjeruje da je zaslužno za prestanak epidemije kuge u Rimu u 16. stoljeću te ikona Blažene Djevice Marije - Spasiteljice rimskog naroda, prenosi dpa.
Papa Franjo služio je u nedjelju misu u povodu Cvjetnice u bazilici sv. Petra u izvanrednim okolnostima zbog pandemije koronavirusa, prenose agencije. Okruživalo ga je samo nekoliko svećenika, a vjernicima pristup nije bio dopušten. U blizini oltara bili su postavljeni raspelo za koje se vjeruje da je zaslužno za prestanak epidemije kuge u Rimu u 16. stoljeću te ikona Blažene Djevice Marije - Spasiteljice rimskog naroda, prenosi dpa.
Raspelo iz crkve sv. Marcela na Korzu i ikona Spasiteljice rimskog naroda bili su izloženi i tijekom ceremonije 27. ožujka kada je Papa predvodio posebne molitve za okončanje pandemije na praznom Trgu sv. Petra.
Bizantinska ikona Spasiteljice rimskog naroda (Salus Populi Romani) u Rim je donesena 590. godine, a 2018. obnovljena je u radionicama Vatikanskih muzeja.
Rim i cijeli svijet suočeni s pandemijom
Kako prenosi Catholic News Agency, raspelo iz rimske crkve sv. Marcela na Korzu bio je jedini vjerski predmet koji je preživio odnosno ostao netaknut nakon požara koji je 23. svibnja 1519. uništio tu crkvu. Tri godine poslije Rim je opustošila kuga, a na zahtjev rimskih katolika raspelo je nošeno u procesiji od Via del Corso do Trga svetog Petra. Procesija se nastavila 16 dana, od 4. do 20. kolovoza 1522. Kad je raspelo vraćeno u crkvu sv. Marcela, kuga je nestala iz Rima.
Vjernici su taj događaj povezali s raspelom vjerujući da je čudotvoran. Gotovo petsto godina poslije Rim, kao i cijeli svijet, suočen je s novom pandemijom.
U Katoličkoj Crkvi Cvjetnica se slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem u dane prije Pashe, ali i kao spomen njegove muke koja je uslijedila nakon toga.
Kada je Isus ulazio u Jeruzalem, narod mu je mahao palminim i maslinovim grančicama prostirući svoje haljine putem kojim se kretao jašući na magarcu.
Cvjetnicom počinje i Veliki tjedan - spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. U Velikom Tjednu posebno se slavi Sveto trodnevlje - Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. Početak je to intenzivnih priprema za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.
Zbog pandemije, uskrsne proslave u Vatikanu reducirane su i zatvorene za javnost. Otkazan je i tradicionalni Križni put u rimskom Koloseumu na Veliki petak.
- Slavit ćemo Sveti tjedan na zaista neuobičajen način”, rekao je Papa u petak.