Poslije američkog raketiranja Sirije: Tri moguća scenarija
Drugi scenarij: Balansiranje na ivici provalije
Stručnjaci ističu da su SAD izvršile napad bez ikakvih konzultacija s Rusijom, ne vodeći računa o tome kako se bombardiranje može odraziti na situaciju unutar Sirije i na odnose između Washingtona i Moskve. Kako je u intervjuu za RBTH Hrvatska izjavio Dmitrij Suslov, stručnjak za međunarodna pitanja Nacionalnog istraživačkog fakulteta "Visoka škola ekonomije", to daje osnovu za zaključak da će administracija Donalda Trumpa "provoditi tvrdu jednostranu politiku s primjenom vojne sile, ne mareći za međunarodno pravo, i tako će se u suštini pretvoriti u nekakvu ’light’ verziju administracije Georga Busha Jr.".
Kemijski napad u Siriji: Tko je kriv i što slijedi?
Washington je u tren oka promenio stav prema sirijskom predsjedniku i ponovno će dosljedno inzistirati na njegovom odlasku. Rusija nema namjeru okrenuti leđa svom savezniku i sve više će pojačavati vojno prisustvo u Siriji. S druge strane, teško da će i Amerika ustuknuti, jer je Trumpov osnovni motiv želja za "ne popuštanjem i pokazivanjem koliko je moćan".
U tim uvjetima je najvjerojatnija ozbiljna vojnopolitička eskalacija u odnosima između Rusije i SAD u Siriji. Suslov nije isključio mogućnost da u takvoj situaciji postanemo svjedoci "reinkarnacije napetosti" iz razdoblja Karipske krize. Prije 55 godina dvije supersile su bile na ivici nuklearnog rata poslije razmještanja sovjetskih raketa na Kubi. Tada je izbjegnut rat tako što je Moskva povukla rakete s "Otoka slobode", a Amerikanci su povukli svoje rakete iz Turske.